Imunizacija je stvar koje nekako najviše ohrabruje u svemu ovome, ali ne možemo očekivati da će nam životi biti isti barem do ljeta, rekao je Janković za Blic.

Upozorava da sada ne smijemo ni da pomislimo da imamo kolektivni imunitet, jer ima mnogo primjera da se ljudi zaražavaju i po drugi put.

Bez maski nećemo moći dok ne budemo sigurni da imamo neku vrstu kolektivnog imuniteta, rekao je doktor.

Govoreći o zaražavanju ljekara, on je ukazao da se više od polovine njih zarazilo van bolnica, u svojim porodičnom i društvenom okruženju. 

"Sa moje klinike koja je podnijela najveći teret u KC, 34 ljekara su zaražena, od toga tri po drugi put – jednom u martu, jednom sada", precizirao je Janković.

Upitan da li je ova velika kriza ojačala zdravstveni sistem Srbije, Janković je odgovorio da on jeste jači "za jedno neprevaziđeno iskustvo", kao i da se pokazao jako fleksibilnim i izdržljivim.

"Vrlo brzo se adaptirao na priliv velikog broja pacijenata. Imali smo dnevno blizu 500 pacijenata u čitavoj Srbiji. Ova epidemija nam je pokazala da je u budućnosti potrebno više kreveta u intenzivnim njegama", naveo je Janković.

Nije isključio mogućnost da se ovakva jedna masovna pojava ponovi u svijetu.

Zbog toga smatra da Srbiji trebaju bolnice kao što su u Batajnici i Kruševcu, sa velikom brojem kreveta intenzivne njege.

Epidemija kovida 19 ukazala je i na nedostatak anesteziologa u Srbiji, kao i svuda u Evropi – jedinih ljekara koji su sertifikovani da se bave mehaničkom ventilacijom i intenzivnim liječenjem, napomenuo je doktor.

I treća stvar koja je naučena, to je kako kaže, preventiva na koju smo zaboravili dok se ovo nije desilo. 

"Borbu protiv kovida 19 ne mogu dobiti ni anesteziolozi ni sestre u jedinicama intenzivne njege, jer je to kraj te borbe. Bitka se dobija preventivom. Lekcija koju smo naučili jeste da nikada više ne smijemo da se suočimo sa 9.000 zaraženih dnevno i nikada više sebe ne smijemo da dovedemo u situaciju da imamo 10.000 hospitalizovanih s teškom kliničkom slikom", istakao je Janković.