Vapaj očajnih roditelja - Ana (4) je teško bolesna, nedostaje još novčanih sredstava za liječenje u Turskoj

  • Извор: Курир
  • 23.09.2021. 22:38

Na početku, kada se rodila 7. februara 2017. godine u 26. nedjelji i te prve dvije godine pakla, nisam ni bila svjesna koliko je zapravo naša Ana bolesna. Valjda nisam željela da pogledam istini u oči, ili mi je bilo lakše da ne mislim na to, kako bi imala snage da podnesem sve što se događalo. Sada kako vrijeme prolazi, a pomaka nema, sve mi je teže, počinje priču Anđela Kostić (25) iz Kuršumlije koja ima teško bolesnu kćerku od četiri i po godine.

Sa suprugom Bojanom pokušava na sve načine da olakša život svog jedinog djeteta, koje ima epilepsiju, hidrocefalus i cerebralnu paralizu.

Djevojčica je rođena prerano u 26. nedjelji sa svega 780 grama i 33 centimetra. Odmah na početku je imala ešerihiju i sepsu, teško zapaljenje mozga od bakterije klepsijela koju je dobila u petoj nedjelji života. Malo, hrabro srce djevojčice, požrtvovanost ljekara na beogradskom institutu za neonatologiju, uspjeli su da je održe i nakon pet mjeseci otpuštena je iz bolnice uz konstataciju ljekara da je u teškom stanju. A kako raste, sve je gore.

"Mi smo non-stop u bolnici. Tamo smo po tri nedjelje, pa desetak dana kod kuće i sve tako evo već četiri i po godine. Ne odustajemo, ali Ana ne drži samostalno glavu, ne hoda, ne može da guta i imam osjećaj da uopšte nije svjesna onoga što se oko nje dešava. Ja ne mogu da radim, jer moram da se brinem o njoj, a suprug radi sa drvima i prije dvije godine je teško povrijeđen u šumi. Naša jedina nada je tretman matičnim ćelijama u istanbulskoj klinici 'Liv' a za sve troškove nam je potrebno 25.000 evra", priča očajna Anđela, majka bolesne djevojčice.

Ona dodaje da su već prikupili polovinu potrebne sume, ali da im je potrebna pomoć.

"Preko Fondacije 'Budi human' prikuplja se novac za našu Anu. Znam da je mnogo bolesne djece, ali se nadam da ćemo uspjeti da sakupimo potreban novac i da joj olakšamo muke. Taj tretman matičnim ćelijama će joj omogućiti da se barem ukloni epilepsija i vjerujemo zaista da je to jedini način da joj pomognemo", dodaje Anđela.ž

Priznaje da se plaši budućnosti, posebno puberteta svoje djevojčice.

"Svjesni smo da ona nikada neće biti kao sva djeca, ali moramo da se borimo i da joj pomognemo i molimo ljude da nam pomognu, jer sami nećemo uspjeti", apeluje Anđela.

Sve što može, palo je na malenu Anu, a njene nježne okice odaju hrabro srce, koje možda nije svjesno, ali se bori da preživi i živi.

Тагови: