Tomanović je rekao da je virus Zapadnog Nila poznat na ovim prostorima još od 2009. godine, kada je detektovan na konjima u Vojvodini, a 2012. godine u čovjeku.

"Od 2012. godine imamo svake godine manji ili veći broj slučajeva detektovanih kod ljudi. Prošla godina je bila atipična po mnogo čemu, ali brojnosti komaraca su bile niske, jer su vodostaji bili niski i nismo imali nijedan slučaj Zapadnog Nila", ističe dekan Biloškog fakulteta.

Prema njegovim riječima, jul je uobičajen period kada se detektuje virus Zapadnog Nila kod komaraca i obično prođu dvije do tri nedjelje kada se otkrije kod ljudi.

Dominantan prenosnik virusa su kućni komarci.

"Zovu se kućni, jer se hrane u zatvorenom prostoru i aktivni su nekoliko stotina metara oko ljudskih naselja. To nisu rečni komarci, jer rečni ne prenose Zapadni Nil, mada i tu ima različitih mišljenja", objašnjava Željko Tomanović.

Dodaje da ne možemo da znamo da li je komarac zaražen virusom ili nije.

"Postoje dva načina kako da se zaštitimo. Prvo je potrebno da imamo ličnu zaštitu. Kućni komarci su uglavnom aktivni u sumrak, oko 20 časova i tada je najveća njihova aktivnost. Od sredine jula do početka avgusta će rasti njihova aktivnost. Ako je moguće, treba izbegavati aktivnosti u tom periodu, ne koristiti jake parfeme, oblačiti dugu svetlu odeću, staviti mreže na prozore", poručuje dekan Biološkog fakulteta.

Drugi način zaštite je suzbijanje komaraca sa zemlje u sumrak, u vrijeme njihove najveće aktivnosti.

"Jako je važno da se prazne posude sa vodom, oluci. Komarcima je potrebno jako malo vode. Na ovim visokim temperaturama dovoljno je pet do šest dana da od polaganja jaja imate stotine komaraca", naglasio je Tomanović.