Vukosavljević ističe da crkve i manastiri, kao kulturno-istorijsko nasljeđe naroda, svojim dugim istorijskim trajanjem sami po sebi govore o pitanjima identiteta i pripadnosti, o tome ko ih je napravio i kako.

"U ovom istorijskom trenutku u administrativno-pravnom smislu došlo je do loših tonova i pokušaja da se, na brzinu i, uz improvizaciju, na način koji nije primeren složenosti situacije, rešava nešto što je, rekao bih, odavno rešeno samo po sebi", rekao je Vukosavljević za "Sputnjik".

On smatra da je situacija u vezi sa imovinom Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori u svojoj osnovi jasna, jednostavna i praktično neporeciva.

"Nisam stručnjak za delikatna pravna pitanja koja se tiču zakonodavstva Crne Gore, ali mi znamo da je država Crna Gora potpisala ugovore sa Rimokatoličkom crkvom i Islamskom verskom zajednicom, u kojima su pitanja o regulisanju međusobnih odnosa rešena na miran, dopušten i razuman način", rekao je Vukosavljević.

On je napomenuo da ovako može da se stekne utisak da je zbog različitih političkih okolnosti i napetosti učinjena nepravda SPC i da nisu povučeni dobri i ohrabrujući potezi.

Vukosavljević napominje i da politika donosi svoje tamne, mutne tonove, improvizacije koje nisu uvijek u korist stabilnih političkih odnosa i naglašava da reagovanje naroda na ovaj zakon treba da ostane mirno, staloženo i dostojanstveno.

"Imajući u vidu da je narod reagovao dostojanstveno, mirno i sa ubedljivim argumentima, verujem da će ta indukovana kriza biti rešena na zadovoljavajući način", smatra Vukosavljević.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori predviđa da država postaje vlasnik svih vjerskih objekata izgrađenih do decembra 1918. godine ukoliko se ne utvrdi da je neka od vjerskih zajednica stvarni vlasnik.

Usvajanje tog zakona naišlo je na otpor vjernika SPC u Crnoj Gori zbog čega su organizovani masovni protesti širom zemlje, kao i u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji.