Objavljujući povlačenje u obraćanju u Stejt departmentu, zajedno sa državnim sekretarom Majklom Pompeom, ona je rekla da se Vašington odlučio na taj korak pošto druge zemlje "nisu imale hrabrosti" da se priključe američkoj borbi kako bi se reformisalo to, kako je navela, "licemjerno tijelo koje služi samo sebi".

"Čineći ovaj korak, želim da bude kristalno jasno da to ne znači povlačenje iz našeg angažovanja u vezi sa ljudskim pravima", dodala je Hejli, prenosi Rojters.

Američka ambasadorka je podsjetila da je prije godinu dana jasno stavila do znanja da će SAD ostati u Savjetu UN samo "ukoliko se sprovedu suštinske reforme".

Prema njenim riječima, jasno je da su ti pozivi na promjene ostali bez odgovora, prenosi AP.

Uz to, Hejli je oštro kritikovala članstvo u Savjetu zemalja kao što su Kina, Kuba, Venecuela i DR Kongo, koje su, kako je navela, i same optužene za kršenja ljudskih prava.

Kritikovala je, takođe, Rusiju, Kinu, Kubu i Egipat jer, kako je navela, osujećuju napore SAD da reformišu Savjet.

Kritike je uputila i zemljama koje, kako je rekla, dijele američke vrijednosti i ohrabrivale su Vašington da ostane u Savetu, ali "nisu bile spremne da ozbiljno ospore status kvo".

Hejli je, takođe, rekla da Savjet UN za ljudska prava ima "hronične predrasude protiv Izraela".

Ipak, napomenula je da bi se "SAD rado ponovo pridružile Savjetu" ukoliko to tijelo sprovede reforme.

Ona je, inače, prošle godine već zaprijetila povlačenjem, navodeći kao razlog dugogodišnje američke pritužbe da je 47-člani Savjet pristrasan na štetu Izraela.

Do objave o povlačenju SAD dolazi samo dan nakon što je šef UN za ljudska prava Zeid Raad al Husein osudio Trampovu administraciju zbog razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici sa SAD, primjećuje američka agencija.

U međuvremenu, 12 humanitarnih i grupa za zaštitu ljudskih prava pisale su Pompeu kako bi ga upozorile da će povlačenje SAD iz Savjeta UN za ljudska prava "samo pogoršati slabost Savjeta".