Postoje ogromne pukotine u zapadnom savezu. Brojni nisu srećni što Amerika donira kasetne bombe, a Njemačka nerado vidi Ukrajinu u NATO.
Takvi raskoli naglašavaju dugoročni problem podijeljene Evrope koja se oslanja na podršku Vašingtona i koja opasno zavisi od američke politike, piše britanski "Telegraf".
U tom smislu, američka administracija je poprilično zabrinuta oko scenarija koji bi Putina mogao da satjera u ćošak. Toliko da bi ovaj mogao da posegne za nuklearnim oružjem.
Otuda i najnoviji sukob oko toga ko bi trebalo da zamijeni odlazećeg Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog sekretara NATO.
Britanija želi Bena Volasa na toj poziciji.
Upravo bi njegova politika na čelu te institucije, smatraju u Vašingtonu, mogla dovesti do najcrnjeg scenarija. Zato je Bajden odlučio da gura Ursulu fon der Lajen kao Stoltenbergovu nasljednicu.
Jasno, pod pretpostavkom da će manje ideološki obojeni kandidat signalizirati Putinu da Zapad i NATO nisu ni najmanje zainteresovani za direktni sukob,prenosi "B92".
Kritičari tvrde da je takvo Bajdenovo razmišljanje naivno. Da je Bajden, smatraju, odobrio Volasa to bi Putinu sugerisalo da je čitav Zapad spreman na borbu na duge staze - pa bi mu bilo pametnije da se povuče što prije moguće nego da ga konačno smijeni neki nevaljali kuvar. Misli se, naravno, na Prigožina.
Sve se ovo događa u trenutku kada kontinent i nije toliko ujedinjen kao što je na početku izgledalo, smatraju u "Telegrafu".
Nadalje, rashodi za odbranu u državama srednje i zapadne Evrope porasli su: skočili su 30 odsto u odnosu na prošlu dekadu i sada su veći nego prošle godine Hladnog rata.
Finska se pridružila NATO, a Švedska je podnijela zahtjev za članstvo. EU je poslala oružje i kontinent je predan energetskoj sigurnosti.
"Ukrajina je radikalno i brzo promijenila naš kutak planete. Ipak, Njemačka je sama sebi nanijela štetu reputaciji odugovlačeći s nabavkom tenkovima, a Francuska izgleda glupo što je tražila diplomatsko rješenje dugo nakon što je postalo vjerodostojno", piše portal.
Moralna težina pomakla se prema istoku, gdje je daleko vjerovatnije da će zemlje, poput domaćina samita Litvanije, postići svoj cilj NATO da troše 2 odsto BDP-a na odbranu.
Ukratko, kontinent nije ujedinjen niti troši dovoljno da bi mogao da zamisli da može zadržavati Rusiju sam – a bio bi sam jer je svijet u razvoju neutralan, smatraju Britanci.
U međuvremenu, Ukrajinci se hrabro bore, ali njihova ofanziva još nije spektakularno probijena, a postoje znakovi da Rusi bolje igraju odbranu nego napad.