Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je ključna odgovornost za sadašnje stanje u svijetu, kao i za sudbinu multilateralizma, na onima koji djeluju s pozicije moći, jer takvim ponašanjem oni mogu da dovedu u opasnost i na kraju potpuno unište najvažnija načela multilateralizma.
"S druge strane, male i slabije države su daleko otvorenije za dijalog", naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju na Međunarodnom forumu u Astani "AIF2023" gdje prisustvuje na poziv predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva.
Ona je ocijenila da ono što se danas uočava u multilateralnim strukturama nije ni blizu zajedničkih vrijednosti i interesa i stoga bi međunarodni skupovi i organizacije morali da se preoblikuju na takav način da obezbijede jednakost svih učesnika.
"Nažalost, dvostruka mjerila i licemjerstvo dio su brojnih multilateralnih tokova današnjice", ukazala je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da se posljednjih nekoliko decenija, posebno nakon završetka Hladnog rata, živi u globalizovanom svijetu u kom je multilateralizam jedan od prerogativa u međunarodnim odnosima i zbivanjima, ne samo radi saradnje, nego i radi prevazilaženja različitih izazova i prijetnji.
"U ovom novom okviru svi učesnici međunarodnih odnosa, bilo da su to države ili drugi subjekti, snažno su upućeni jedni na druge i izrazito međuzavisni. A tako nešto zasigurno nikad nije postojalo u dosadašnjem toku ljudske istorije. Potpuno je logično da je, pod takvim okolnostima, multilateralizam postao uobičajeni način komuniciranja i djelovanja u savremenom svijetu. I, takođe, logično je da je multilateralizam stvorio 'nova pravila igre' koja svi moraju da poštuju", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da u stvarnosti to nije uvijek tako i dovodi do stanja u kome multilateralne strukture postaju alat, odnosno sredstvo za ostvarenje interesa i sebičnih ciljeva malog broja država koje imaju najveću ekonomsku, političku ili vojnu moć.
"Ali budimo iskreni i kažimo da su se neke od najvećih svjetskih kriza dogodile zbog nemoći multilateralizma u rješavanju nagomilanih regionalnih i globalnih problema. Politika moći ili sile, s jedne strane, i politika demokratskog multilateralizma, s druge strane, predstavljaju dvije suprotne, međusobno nepomirljive krajnosti.
Spoznali smo da funkcionalan multilateralizam ne može opstati bez odgovarajućih okolnosti, bez sistema mulipolarne ravnoteže moći, u kome nijedan akter niti više njih ne bi bio u mogućnosti da drugima nameće vlastita pravila i stavove i u kome bi nivo međusobnog poštovanja i komuniciranja bio mnogo viši od današnjeg", navela je Cvijanovićeva.
Addressing #AIF2023 with Bosnian Chairwoman, HE @cvijanovicz, & President of the Kyrgyz Republic, HE @sadyrzhaparov, this morning.
— Astana International Forum (@AstanaIntlForum) June 8, 2023
We are glad to see how dialogue between nations leads to finding better solutions to the global challenges. @richardquest #NewWayForward… pic.twitter.com/2P0hAtpNP2
Ona je ocijenila da se stoga, u ovako globalizovanom svijetu, neophodno vratiti ka široj, univerzalnijoj platformi, a istovremeno održavati sve oblike regionalne saradnje.
"Ali, očigledno je da su Ujedinjene nacije, kao globalna platforma, suočene sa brojnim preprekama u ostvarivanju svoje misije i osnovne uloge. Danas je očiglednije nego ikad da ne postoji 'međunarodna zajednica' u smislu autentične kolektivne organizacije. Klima globalnog ili međunarodnog okvira je suviše polarizovana da bi mogla da se posmatra kao jednoobrazno zajedničko tijelo", ukazala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Ali ako se istinski želi da se ojačaju zajedničke multilateralne strukture, rekla je Cvijanovićeva, onda je neophodno da se pojedini akteri odreknu politike sile.
"Međunarodni odnosi su očigledno militarizovani i, da bismo takvu situaciju prevazišli, potrebno je oživjeti dijalog i diplomatiju. To znači da pojedinačne države ne smiju upotrebljavati niti zloupotrebljavati regionalne i globalne strukture da bi drugima nametali vlastite interese", ukazala je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da dolazi iz zemlje koja može da posluži kao pravi primjer kako su neke zemlje zloupotrijebile multilaterlane strukture da bi izmanipulisale sprovođenje međunarodnog ugovora koji je uspostavio mir i ustavni poredak u BiH.
"Nakon rata u BiH /1992-1995./ i na osnovu pomenutog ugovora, osnovana je Kancelarija visokog predstavnika da podstiče i koordiniše neke aspekte poslijeratnih procesa. Suprotno toj prvobitnoj ulozi i djelovanjem izvan svojih ovlaštenja, ove strane diplomate u ulozi visokih predstavnika pretvorili su su se u vladare koji su uzurpirali nadležnosti naših domaćih institucija i nametali brojna zakonska akta, mijenjali ustave entiteta, a čak i smjenjivali izabrane zvaničnike dekretom i mimo zakonskog postupka. NJihovo stalno prisustvo i sila koju nezakonito sprovode stvorile su okolnosti pod kojima se BiH tretira kao kolonija", naglasila je Cvijanovićeva.
Stoga, pojasnila je ona, međunarodni skupovi i organizacije ne smiju biti igračka "velikih", a kada je riječ o partnerstvu, partnerstvo bi trebalo važiti za sve, a ne za jedne na štetu svih drugih.
Posljednjih decenija svjedoci smo brojnih slučajeva u kojima jedan akter ili grupa aktera pokušava da oblikuje cijeli svijet u skladu sa vlastitim interesima i ciljevima. Velike sile se, po pravilu, postavljaju superiorno i djeluju s pozicije moći. Ovaj očigledan poraz multilateralne geopolitičke ideje nužno ne znači da više nisu potrebni nikakvi oblici multilateralizma i međunarodne saradnje", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila bi bilo opasno čak i pomisliti da više nije potrebna međunarodna saradnja i multilateralni pristupi, naprotiv, oni su veoma potrebni, ali sadašnji multilateralni sistem treba poboljšati i osnažiti da bi bio u stanju da se nosi sa složenim pojavama u svijetu koji se munjevito mijenja.
"Neophodan nam je novi logičan i realističan program koji bi okupio sve aktere unutar budućih multilateralnih struktura, jer će inače multilateralizam okončati u potpunoj anarhiji. A upravo to je ono što ne želimo da se desi", zaključila je Cvijanovićeva.
Ona je u obraćanju zahvalila domaćinima na gostoprimstvu i odličnoj organizaciji ovog važnog događaja, dodavši da je lijep osjećaj biti u prelijepoj državi Kazahstan, ali i da je lijepo i korisno biti u prilici da s drugim učesnicima razmijeniš mišljenja i gledišta o ključnim pitanjima savremenog svijeta.
