Godinu dana dug prekid vatre i mirovni proces predvođen Ujedinjenim nacijama jedva su zataškali duboke podjele, a kako stvari stoje, ni predstojeći izbori neće uspjeti da riješe krizu koja vlada u zemlji, tvrde analitičari.

Gadafi je pune 42 godine vladao Libijom gvozdenom pesnicom nakon državnog udara 1969. godine kada je svrgnuta monarhija. On je sebe tada predstavio kao revolucionara i heroja, a u isto vrijeme je gušio i opoziciju kako bi došao na vlast.

Njega su 2011. godine sa vlasti svrgnuli pobunjenici inspirisani "Arapskim proljećem" uz podršku NATO-a. On je uspio da pobjegne, međutim pobunjenici su mu 20. oktobra ušli u trag u njegovom rodnom gradu Sirtu. Mučili su ga i ubili na ulici, a onda njegovo unakaženo tijelo izložili na pijaci.

Nedugo nakon što je i sam Gadafi uhvaćen, a potom i ubijen, zaplijenjen je jedan od njegovih najvećih simbola moći... Meci i geleri su oštetiti trup četvoromotornog aviona Erbas A340-200, ali unutrašnjost je i dalje bila netaknuta. Kada su pobunjenici nakon njegove smrti preuzeli avion uslijedila je pravna peripetija, zbog koje je letjelica i dan danas parkirana na pisti u Francuskoj.

Kriza u zemlji

Njegova smrt, iako se to očekivalo, nije donijela demokratiju i stabilnost ovoj zemlji.

Umjesto toga, Libija se podijelila duž regionalnih i ideoloških linija, a različite militantne i mafijaške grupe vode borbu za prevlast u ovoj naftom bogatoj zemlji.

Prekidom vatre u oktobru prošle godine došlo je do uspostavljanja vlade nacionalnog jedinstva čiji je zadatak da organizuje izbore.

Svi se pitaju da li će predstojeći predsjednički izbori, planirani za 24. decembar i parlamentarni koji će se održati u januaru naredne godine uspjeti da "okrenu novi list" u Libiji i konačno prekinu haos koji u ovoj zemlji vlada deset godina.

- U odnosu na posljednjih deset godina, Libija je danas u boljoj situaciji - kaže analitičar Hamiš Kinear sa Instituta Verisk Maplekroft.

On je dodao da prekid vatre koji je dogovoren u oktobru prošle godine još uvijek na snazi, kao i da je vlada nacionalnog jedinstva još uvijek jedina vlast u Libiji.

- Libijska politička stabilnost, sve je neizvjesnija. Idućih šest mjeseci pokazaće nam da li je period mira, koji je uslijedio prekida vatre prošle godine bio samo prilika da oružane frakcije zaliječe svoje rane, ili je stvaran napredak ka riješavanju političke situacije - rekao je analitičar, prenosi The Citizen.

On sumnja da će ovi izbori omogućiti definitivni kraj krize u zemlji.

- Da bi se to dogodilo treba da se onemogući negativno strano miješanje u unutrašnja pitanja Libije, a birači bi trebalo da pokažu zrelost prilikom biranja predstavnika. Treba da prevaziđu regionalne i plemenske podjele i sve strane bi trebalo da prihvate rezultate izbora - rekao je Hinear.

Međutim, teško je da će se sve ovo zaista poklopiti.

Put ka izborima popločan je žustrim raspravama o izbornim zakonima, najviše o predlogu zakona o predsjedničkim izborima koji trenutno izgleda kao da je namiješten tako da pobjedu na izborima odnese vojni vođa Halife Haftara.

Haftaru ne vole građani u zapadnom dijelu Libije, posebno poslije jednogodišnje ofanzive libijske nacionalne vojske kako bi se zauzeo Tripoli, u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi, prije nego što su je u junu prošle godine potisnule oružane snage koje podržava Turska.

Analitičar je upozorio da bi izbori sprovedeni po kontroverznom zakonu, bez šire podrške grupa na zapadu, mogli ponovno podijeliti Libiju na suparničke istočne i zapadne vlade.

- Rizik od toga bio bi još veći kada bi Haftar pobijedio na predsjedničkim izborima jer on je toksična osoba za oružane frakcije koje su branile Tripoli tokom neuspjele LNA-ine ofanzive - rekao je.

Deset godina kasnije nakon Gadafijeve smrti, demokratija, stabilnost i nezavisnost od spoljnog uticaja, još uvijek su daleka budućnost za građane Libije.