Ovlašćenja generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga produžena su do 30. septembra 2023.

Lideri NATO-a dogovorili su se da ojačaju istočno krilo alijanse raspoređivanjem četiri borbene grupe u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Na zemlji ćemo imati više trupa na istoku krila, u vazduhu ćemo imati više aviona, a na moru imaćemo brodove, mornaricu i podmornice.

Stoltenberg je rekao da su se saglasili da pojačalju pomoć Ukrajini.

"Danas smo se dogovorili da podržimo Ukrajinu i u sajber prostoru da je zaštitimo od napada, hemisjkih, radioloških i ostalih. Spremni smo da uradimo sve da pomognemo Ukrajini", rekao je Stoltenberg.

NATO lideri sa samita u Briselu poručuju da će Alijasa raditi na unapređivanju spremnost i za hemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje i obavezali se na dodatna ubrzana izdavajanja za vojsku.

Dodao je da NATO ima obavezu da učini sve da sukob ne eskalira.

"Radeći zajedno moramo da radimo na tome da osiguramo Bosnu i Hercegovinu, njenu bezbjednost i nezavisnost".

Rekao je da Kina mora da drugačije reaguje na napad Rusije.

"Zabrinuti smo nedavnim javnim komentarima zvaničnika Kine i pozivamo Kinu da prestane da širi lažne narative Kremlja, posebno o ratu i NATO, i da promoviše mirno rješenje sukoba", stoji u saopštenju NATO.

Sjevernoatalanstka alijansa napominje i da će njena vrata ostati otvorena za sve koji žele da joj se pridruže i ponavalja da ostaje privržena osnovnim principima koji podupiru evropsku i globalnu bezbjednost.

Oni su osudili napade ruske vojske na civilnu infrastrukturu i nuklearne elektrane u Ukrajini i upozorili da bi bilo kakva upotreba hemijskog ili biološkog oružja od strane Rusije bila bi neprihvatljiva i imala bi teške posljedice.

"Rusija treba da pokaže da je ozbiljna po pitanju pregovora tako što će odmah primijeniti prekid vatre. Pozivamo Rusiju da se konstruktivno angažuje u kredibilnim pregovorima sa Ukrajinom kako bi se postigli konkretni rezultati, počevši od održivog prekida vatre i idući ka potpunom povlačenju njenih trupa sa ukrajinske teritorije. Nastavak agresije Rusije dok se vode razgovori je za žaljenje", navode lideri 30 NATO saveznika u zajedničkom saopštenju.

"Ruski ničim izazvan rat protiv Ukrajine predstavlja fundamentalni izazov vrijednostima i normama koje su donijele bezbjednost i prosperitet svima na evropskom kontinentu. Izbor predsjednika Putina da napadne Ukrajinu je strateška greška, sa teškim posljedicama i po Rusiju i ruski narod. Ostajemo ujedinjeni i odlučni u suprotstavalnju agresiji Rusije, pomoći vladi i narodu Ukrajine i odbrani bezbjednosti svih saveznika", zaključuje se u saopštenju sa samita lidera NATO.

Ništa od prijedloga Poljske

NATO neće rasporediti trupe u Ukrajinu kako bi izbjegao rat sa Rusijom, rekao je Stoltenberg na pitanje o prijedlogu Poljske.

Postali su poznati detalji prijedloga koje će Poljska danas iznijela na samitu NATO.

Varšava je ponudila formiranje mirovne misije od 10.000 ljudi.

Njegovi glavni zadaci bi bili:

- zaštita humanitarnih koridora koji će biti organizovani u zapadnom delu Ukrajine, uključujući stvaranje bezbjednih zona iznad njih;

- zaštita humanitarnog tereta (čitaj vojnog tereta) koji će se kretati ovim koridorima;

- stvaranje zone zabrane letova iznad najvećih gradova Zapadne Ukrajine.

Saopšteno je da su vojnike spremne da daju Danska i Litvanija. Poljska je u potrazi za državama koje će "pristati na avanturu".

"Treći svjetski rat"

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kritikovao je prijedlog Poljske da se u Ukrajinu pošalje zapadni mirovni kontingent i upozorio da bi to značilo Treći svjetski rat.

"Vidite, ovi poludjeli Poljaci već predlažu da se taj (predsjednik SAD Džozef Bajden) pozove sa druge strane okeana i počinju da ga podstiču: hajde da formiramo mirovnu misiju od 100.000 vojnika i uvedemo je kroz Lavov u Ukrajinu. Shvatate li da je to Treći svjetski rat? Šta mislite, mi ćemo u tom slučaju ostati nevinašca?", rekao je Lukašenko.

Ranije je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da postoji mogućnost da bi Poljska željela da se utvrdi na zapadu Ukrajine i podsjetio da poljske vlasti ističu da je neophodno slanje mirovnjaka NATO-a u Ukrajinu.

CNN je razgovarao sa američkim zvaničnikom koji je danas prisustvovao samitu NATO-a koji je održan iza zatvorenih vrata u Briselu. Samit je počeo obraćanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je pozvao na "neograničenu vojnu pomoć", ali nije pozvao NATO da uvede zonu zabrane letova iznad Ukrajine.

Sljedeći govornik bio je predsjednik SAD Džo Bajden, koji je iznio koordinisani pristup Zapada sankcijama Rusiji i ponovio da je Amerika "snažno posvećena" NATO-u.

Raspoloženje na samitu je bilo "trezveno i odlučno" i osjećalo se "nevjerovatno zajedništvo", rekao je zvaničnik.

"Postojao je veoma snažan osjećaj da se suočavamo sa značajnim trenutkom u istoriji. Svi lideri koji su govorili istakli su potrebu da branimo naše demokratije", rekao je zvaničnik.

Pomenuta je i Kina, kao i kolektivna želja članica NATO-a da izbjegnu podršku Pekinga napadu Rusije na Ukrajinu. Lideri su takođe razgovarali o koracima koje treba preduzeti u slučaju da Rusija odluči da upotrebi hemijsko ili nuklearno oružje u Ukrajini.