Činjenice koje proizilaze iz iskustava sa prvim lansiranim digitalnim valutama centralnih banaka (CBDC) širom svijeta ukazuju na to da ne postoji model koji odgovara svima, proručuje direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.
Prema procjenama MMF-a, trenutno oko 100 zemalja razmatra projekte CBDC, navodi se u studiji Fonda objavljenoj danas, u kojoj su izloženi primjeri šest zemalja, među kojima su i Kina, Švedska i Bahami, u kojima je digitalni novac već u opticaju ili je u naprednoj fazi testiranja, prenosi Rojters.
Predstavljajući ovaj izvještaj, generalna direktorka MMF-a Kristalina Georgieva rekla je da kao glavni zaključak iz početnih iskustava proističe to da treba naučiti lekcije.
Ako su CBDC dizajnirane „promišljeno“, one bi, kako je navela, potencijalno mogle da obezbijede veću finansijsku optornost, da olakšaju ljudima pristup uslugama bankarskog tipa i da smanje troškove opticaja novca.
Digitalne valute centralnih banaka bi, takođe, trebalo da budu bezbjednije u odnosu na „kripto sredstva koja nemaju zaleđinu i koja su inherentno volatilna“, kao i u odnosu na bolje regulisane „stejbl koine“ koji su generalno povezani sa nekom fijat valutom (tj. valutom koja nije podržana nekom fizičkom robom poput zlata ili srebra, već iza nje stoji država).
Georgieva je kao prvo navela da nijedan model CBCD "ne odgovara svima“, a kao drugo je istakla da je prilikom modelovanja nacionalne digitalne valute najvažnije razmatranja finansijske stabilnosti i privatnosti, pri čemu treba napraviti balans između razvoja dizajna, s jedne strane, i politike, s druge strane.
- Ovo su tek počeci digitalnih valuta centralnih banaka i ne znamo koliko će daleko i koliko će brzo to ići - zaključila je Georgieva.
