"Veče u bašti pivnice, odlazak u teretanu ili bioskop - to je opet moguće u Sarskoj oblasti, jednoj od šesnaest njemačkih pokrajina. Od ove sedmice tamo su na snazi blaža pravila nego drugde. Gastronomska ponuda na otvorenom ponovo postoji i u onim gradovima sjeverne pokrajine Šlezvig-Holštajn gdje je niži broj zaraza", piše Deutsche Welle.

I drugdje bi mnogi da isprobaju koncept čiji je pionir bio grad Tibingen, nedaleko od Štutgarta. Ideja je nazvana "sigurno otvaranje" - masovni brzi testovi na koronu treba da omoguće svakome ko ima negativan nalaz pristup prodavnicama, restoranima...

Kao pečurke poslije kiše niču takvi originalni koncepti, svaka pokrajina ima svoj, svaki grad ili okrug tome dodaju sopstvena pravila. To je špaga između trećeg talasa korone i činjenice da je ljudima lokdauna preko glave.

Mnogi epidemiolozi sa skepsom gledaju na "eksperimente" sa popuštanjem pravila. Ovog petka (9. april) je Institut "Robert Koh" izvijestio o 25.464 nova slučaja korone u posljednja 24 sata. Epidemiolog Dirk Brokman kaže da Njemačku čeka 40 do 60.000 slučajeva dnevno.

"Moramo da smanjimo kontakte gdje god možemo", upozorava on za DW.

Kancelarka Angela Merkel i ministar zdravlja Jens Špan zalažu se za novo strogo zatvaranje koje bi bilo kratko, ali disciplinovano sprovedeno u cijeloj zemlji.

"Šarenolikost donijetih mjera ne doprinosi osjećaju sigurnosti i tome da se mjere prihvataju", poručila je Merkel preko portparolke.

Nekoliko dana ranije je Merkel u nastupu na televiziji direktno kritkovala namjere premijera pojedinih pokrajina da popuste mere. Još se ne zna kada će idući sastanak kancelarke i premijera, a Merkel kaže da se čeka da najprije usaglase prijedlog o kojem bi raspravljali.

Te sastanke u njemačkoj javnosti bije loš glas, posebno nakon blamaže sa "uskršnjim lokdaunom". Dvanaest sati, maltene do zore, su krajem marta pregovarali i dogovorili da se sve zatvori oko Uskrsa. A onda je idućeg dana Merkel povukla tu odluku kao kontraproduktivnu - jer ljudi bi nagrnuli u ogromne kupovine pred Uskrs, a još više njih bi otputovalo nekuda.

Tako uvijek funkcionišu sastanci kancelarke i premijera. Oštrije ili blaže mjere, otvoriti ili zartvoriti škole, putovanja smiju ili ne smiju... mnogo se priča, a na kraju opet svaka pokrajina uradi po svome. Mjere u Njemačkoj se često podrugljivo opisuju kao "ćilim od zakrpa", gdje više niko nema pregled koje su mjere gdje na snazi.

Jednim okom gledaju u izbore

Kako je moguće da je krizni menadžment u Njemačkoj izašao na tako loš glas godinu dana od početka pandemije? Kao jedan od razloga često se navodi federalizam, koji pokrajinama daje nadležnost recimo nad obrazovanjem i borbom protiv zaraznih bolesti.

"Federalna struktura po sebi nije problem, već to kako se pojedine pokrajine ponašaju tokom krize", kaže politikolog Gero Nojgebauer. Smatra da nedostaje razumijevanje šta je opšte dobro, za cijelo društvo i državu, te da pokrajinski premijeri gledaju samo šta je dobro za njihove pokrajine.

Nojgebauer dodaje da to dobrano ima veze sa izbornom kampanjom - ove godine je niz pokrajinskih izbora, kao i izbori za Bundestag u septembru gde je ishod veoma neizvjestan i poslije kojih kancelarka Merkel ide u penziju. Zato, kaže politikolog, premijeri žele da ostave dobar dojam na birače u svojim pokrajinama.

"Ne usuđuju se da donesu jasnu odluku, da kažu da su za oštrije mere. Uprpili su se da ne izgube naklonost birača". Navodi on.

Doduše, makar u anketama većina Nijemaca zagovara tvrđi lokdaun. Nedavno ispitivanje je pokazalo da su četiri petine građana nezadovoljne kako savezna država i pokrajine upravljaju krizom.

"Za Angelu Merkel se postavlja pitanje da li joj se možda više isplati da lupi šakom o sto i nametne pravila", kaže Nojgebauer i dodaje: "Samo svojim autoritetom ona više nije u stanju da ubijedi premijere."

Čini se sada i kancelarka slično gleda na stvar. Na televiziji je prijetila da će se založiti za pooštravanje Zakona o zaštiti od zaraza tako da Savezna vlada dobije više nadležnosti. Prema pisanju medija, Kancleramt već radi na tome. Iz mnogih pokrajina to kritikuju kao prekrajanje njemačkog federalizma.

Zašto jednostavno kad može komplikovano?

Nepregledna birokratija je pak problem za sebe. Država je obezbijedila milijarde evra za pomoć pogođenim privrednicima - ali često traje mjesecima dok se prođu sve zavrzlame i isplata počne.

Izabrani ljekari opšte prakse sada smiju da daju vakcine, ali moraju da ispunjavaju stranice i stranice dokumenata.

Vakcinacija je počela traljavo, a onlajn-portali za izdavanje termina pucaju pod naletom posetilaca.

"U njemačkoj administraciji nismo u stanju da u kratkom roku rješavamo probleme koji se ukažu", ocjenjuje Tomas Mojhe, stručnjak za digitalnu upravu.

Mnogi glavni problem vide u stalnom odlaganju bitnih odluka. Ovih dana se na to osvrnuo i popularni mladi jutjuber Rezo, koji je prije dvije godine postao poznat cijeloj Njemačkoj nakon što je oštro kritikovao Demohrišćane.

Sada kaže: "Nečinjenje je najgore. Najradikalnije, najluđe, najdestruktivnije što možeš da uradiš jeste da ne uradiš ništa."