"Žrtvujemo priliku da vidimo svoje bližnje ovog Božića kako bismo bolje zaštitili njihove živote i kako bismo ih mogli vidjeti na Božić u budućnosti", rekao je tada Džonson, preduzimajući korak koji mu je mogao odrediti političku karijeru.

Deset mjeseci kasnije, odnos Velike Britanije prema kovidu 19 promijenio se do neprepoznatljivosti. Gotovo sva engleska ograničenja ukinuta su u julu, a okupljanja i ugostiteljski sektor potpuno su otvoreni. Džonson je pozvao Britance da "nauče živjeti s ovim virusom", piše CNN.

Međutim, delta soj, zarazniji od alfa soja koji je pokvario božićne praznike prošle godine, nije nestao.

Velika Britanija ćutke podnosi ustrajno visoku stopu zaraze, hospitalizacija i smrtnosti u poređenju s ostatkom Evrope. Britanija je u posljednje dvije sedmice imala gotovo 500.000 zaraženih, samo u ponedjeljak gotovo 50.000, više nego Francuska, Njemačka, Italija i Španija zajedno. Velika Britanija je u utorak saopštila o 223 smrtna slučaja, što je najveći dnevni broj od početka marta.

Džonson je postupio drukčije od većeg dijela Evropske unije.

Dok su brojne zemlje na evropskom kontinentu uvele kovid potvrde, Engleska je zaustavila svoj prvobitni plan o tome. Nošenje maski, socijalno distanciranje i druge mjere u Britaniji više nisu zakonski obavezne.

To je u suprotnosti s daleko strožim mjerama u nekoliko evropskih zemalja, gdje su potrebni dokazi o vakcinisanju ili negativan test za posjete barovima i restoranima ili za rad u više sektora, uključujući i zdravstvo.

Britanske bolnice su blizu kolapsa. Epidemiolog: Ovo je posljedica otvaranja svega

Bolnice u Velikoj Britaniji sada su blizu ponovnog popuštanja pod pritiskom novih pacijenata.

Uspjeh vakcinacije početkom kampanje mogao bi biti narušen kolebljivim uvođenjem treće doze i vakcinisanjem djece.

"Posebna politika dovodi do posebnih ishoda. Vrlo je predvidljivo. Ovo je posljedica otvaranja svega. Približavamo se zimi, stanje će se samo pogoršati", rekla je za CNN Depti Gurdasani, epidemiolog sa Univerziteta "Kvin Mar" u Londonu.

Moglo bi doći do ponovnog uvođenja određenih mjera.

Počeli razgovori o "planu B", novom setu mjera

Džonsonov portparol priznao je u ponedjeljak da predstoji izazovna zima, a premijer je odbio da isključi vraćanje obaveznog korištenja maski ili jača ograničenja radi zaštite Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS) u idućim nedjeljama. Mnogi stručnjaci, uključujući i Džonsonove vlastite zdravstvene zvaničnike, traže hitniju promjenu pristupa.

NHS Confederation, koja predstavlja pružaoce zdravstvenih usluga, pozvala je u srijedu Vladu da prihvati skup mjera nazvan "plan B", koji će uključivati evropske kovid potvrde i obavezu nošenja maski. Ali Vlada je zasad odbacila taj potez, tvrdeći da pomno prati podatke o slučajevima.

"Postoji čitav niz načina u kojima se razlikujemo od zapadne Evrope i ostatka svijeta. Vidjeli smo u drugim evropskim zemljama da kolektivne mjere čine veliku razliku. Trebalo bi da se zapitamo jesmo li u pravu. Nema dokaza da jesmo", rekao je Martin Meki, profesor evropskog javnog zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

Šta je s vakcinacijom?

Pokretač britanskog optimizma tokom ove godine bio je program vakcinisanja, koji je nadmašio većinu zemalja u svojim početnim razmjerima i postavio narativ za ono što je Džonson prikazao kao trijumfalni izlazak Britanije iz pandemije.

Ali, sada se Velika Britanija trudi da ponovi te početne uspjehe pokušavajući vakcinisati adolescente i uvesti treću dozu za starije i ugrožene osobe.

"Uvođenje treće doze u Engleskoj ne uspijeva držati korak s prihvatanjem prve i druge doze vakcine. Jasno je da je ubrzana primjena treće doze neophodna za smanjenje pritiska na zdravstveni sistem i smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s kovidom ove jeseni i zime", upozorio je u ponedjeljak Džon Roberts, javnozdravstveni konsultant.

Više od mjesec dana nakon uvođenja treće doze, manje od polovine dvaput vakcinisanih starijih od 80 godina vakcinisalo se i treći put. Procjenjuje se da će trenutnim tempom 22 miliona ljudi iz rizičnih grupa biti treći put vakcinisano tek krajem januara, uprkos početnim obećanjima Vlade da će program završiti prije zime.

Vakcine i dalje smanjuju broj pacijenata oboljelih od kovida 19 kojima je potrebno bolničko liječenje, ali slabljenje imuniteta čini tempo uvođenja posebno važnim. Većina starijih od 40 godina u Britaniji izvorno je vakcinisana domaćom vakcinom Oksford-AstraZeneke, čija se učinkovitost protiv delta soja pokazala slabijom od vakcine Fajzera i Moderne.

Jedna je studija Public Health Englanda (PHE) otkrila da je zaštita od infekcije pala sa 66,7% na 47% nakon 20 nedjelja, u poređenju s padom sa 90% na 70% za Fajzerovu vakcinu. Drugo PHE-ovo istraživanje pokazalo je da je učinkovitost AstraZeneke protiv hospitalizacije zbog delta soja pala sa nešto iznad 90% na nešto manje od 80% nakon 140 dana, dok je njena učinkovitost protiv smrtnog ishoda ostala blizu 90%. Fajzer je ostao iznad 90% u oba mjerna podatka.

Stručnjaci: Bilo je poruka da je pandemija gotova, ljudi onda misle da se ne moraju vakcinisati

Mnogi stručnjaci za nedostatak zamaha u vakcinisanju Velike Britanije krive mjesečna pozitivna uvjeravanja Džonsonove vlade.

"Sve Vladine poruke i radnje ukazuju na to da smo izvan opasnosti", rekla je Gurdasani. "Bilo je mnogo poruka da je pandemija u suštini gotova, pa su mnogi ljudi pomislili da nije potrebno zamarati se vakcinisanjem", dodao je Meki.

Postoje zabrinutosti i na drugom kraju dobnog spektra. NHS radi na vakcinisanju starijih od 12 godina kako bi se izbjeglo ponavljanje rasprostranjenog prenosa u školama koji je poremetio nastavu u junu i julu.

Taj program u početku nije bio najbolje prihvaćen, usljed oprečnih savjeta naučnih tijela. Dok je, na primjer, Francuska u junu počela vakcinisati sve mlađe od 18 godina, britanska je vlada tek u septembru prihvatila taj pristup. Tek 1,2 miliona tinejdžera dosad je primilo jednu dozu vakcine, a samo je 260.000 britanskih tinejdžera potpuno vakcinisano.

"Problem nije u tome što se adolescenti ne žele vakcinisati. Postoji mnogo onih koji zaista žele vakcinu, ali im se to još ne nudi u školi", rekla je Gurdasani. Škole su se žalile na manjak osoblja za vakcinisanje, a zbog kašnjenja u dopuštanju adolescentima da dođu u nacionalne centre za vakcinisanje dovelo je do toga da Engleska zaostaje za Škotskom u vakcinisanju ove dobne grupe.

Stopa zaraze u Britaniji među najvišima u Evropi, mjere i dalje minimalne

Stopa zaraze kovidom 19 u Velikoj Britaniji među najvišima je u Evropi, ali epidemiološke mjere i dalje su minimalne.

"Vlada potpuno zavisi od programa vakcinisanja koji se sada odvija vrlo polagano. Zaista je potrebno hitno preispitati u čemu se razlikujemo od drugih zemalja i procijeniti treba li da budemo drugačiji? Koje je obrazloženje?" rekao je Meki.

Meki se pridružio mnogim stručnjacima u pozivu na donošenje mjera koje su na snazi u kontinentalnoj Evropi.

"Kovid potvrde imaju važnu ulogu, to je pokazalo iskustvo Francuza i Italijana"

Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku i Italiju, uvele su kovid potvrde i zahtijevale vakcinisanje zdravstvenih radnika, dok mnoge druge još uvijek propisuju nošenje maski u gužvama, što je Velika Britanija napustila. Džonson je odustao od početnih planova za uvođenje sličnih mjera.

"Kovid potvrde imaju važnu ulogu, iskustvo Francuza i Italijana to pokazuje", rekao je Meki.

Stopa zaraze ostala je niska u obje zemlje od uvođenja ove mjere. Zdravstvena zaštita u Velikoj Britaniji je decentralizovana, a kovid potvrde najavljene su u Velsu i Škotskoj. Džonson ih u međuvremenu drži u rezervi prema svom scenariju "plana B" za Englesku, ali s tako visokim stopama zaraze, mnogi se pitaju zašto je "plan A" još uvijek na snazi.

"Imamo izuzetno visoku stopu infekcije kod djece, koja se prenijela na stariju populaciju", rekla je Gurdasani.

Kovid umor javnosti još je jedan izazov. Događaju se masovna javna okupljanja bez zahtjeva za vakcinisanjem, a na britanskim ulicama tokom prometnih razdoblja teško se može zaključiti da i dalje traje pandemija.

Samo 40% Britanaca i dalje se drži socijalnog distanciranja, u poređenju sa 62% sredinom jula i 85% u aprilu. Postupno je padala i stopa korištenja maski. Za neke je taj trend alarmantan. "Već mjesecima imamo do 40.000 slučajeva svaki dan. Nema druge zemlje koja to toleriše, ali u Velikoj Britaniji to je normalizovano, izjavila je Gurdasani za CNN.

Šta je s brojem hospitalizacija?

Broj hospitalizacija nije se dramatično povećao u posljednja dva mjeseca, ali nije ni značajno opao.

Službene brojke pokazuju da više od 700 novih pacijenata svakodnevno dolazi u medicinske ustanove. To ostavlja bolnice, koje se trenutno bore s rješavanjem zaostalih tretmana, odgođenih tokom pandemije, da s neizvjesnošću očekuju novi zimski talas.

Prošle sedmice NHS je objavio da 5,7 miliona ljudi čeka na liječenje, više nego u bilo kojem trenutku otkad se počela voditi evidencija, a zdravstveno osoblje borilo se u septembra ove godine s najviše posla u istoriji.

"Nema sumnje da NHS ima mnogo posla, jer u septembru je bilo 14 puta više pacijenata s kovidom u bolnici u odnosu na isti mjesec prošle godine i rekordnih 999 poziva hitnoj pomoći", rekao je profesor Stephen Powis, nacionalni zdravstveni direktor NHS-a.

Epidemiolog: Zaista me plaši što smo u ovakvoj situaciji uoči zime

U kojem će smjeru krenuti pandemija tokom zime, još nije sasvim sigurno.

"Ima toliko nepoznanica", rekao je Meki, istakavši da se prethodni skokovi infekcija ove godine nisu dogodili. Ali stručnjaci i bolničko osoblje strahuju od novih napora.

"To nije mjesto gdje većina zdravstvenih radnika želi biti. Zaista me plaši što smo u ovakvoj situaciji uoči zime", dodala je Gurdasani. Kako godina odmiče, još se ne zna što će biti tokom drugog britanskog pandemijskog Božića.

(Index.hr)