Pred južnom Evropom je ljeto žestokih suša, a s obzirom da neke regije već sada pate od nestašice vode, poljoprivrednici očekuju najgore prinose u posljednjih nekoliko decenija, piše "Reuters".
Kako klimatske promjene iz godine u godinu čine tu regiju sve toplijom i suvljom, rezerve podzemnih voda skoro su posve iscrpljene.
Tlo je postalo suvo u Španiji, južnoj Francuskoj i Italiji. Niski nivoi rijeka i akumulacionih jezera ugrožavaju i proizvodnji električne energije iz hidroelektrana ovoga ljeta.
S obzirom na temperature koje su u nekim područjima već sada na nivou ljetnih, naučnici upozoravaju da Evropu očekuje još jedno brutalno ljeto, nakon prošlogodišnjeg koje je donijelo sušu najgoru u najmanje 500 godina.
Situacija je za sada najteža u Španiji.
"Stanje sa sušom će se pogoršati ovog ljeta", kaže Horhe Olcina, profesor na Univerzitetu Alicante u Španiji.
U ovom trenutku šanse da će kiša riješiti problem, vrlo su male.
"U ovo doba godine, jedino što možemo očekivati su lokalne oluje, koje neće riješiti silan manjak padavina", rekao je Olcina.
Tražeći hitnu pomoć EU, španski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorio je da su "problemi koje je izazvala ova suša toliko veliki da se njene posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima", navodi se u pismu koje je 24. aprila poslato Evropskoj komisiji.
Južna Evropa nije jedina koju je ove godine zadesila ozbiljna nestašica vode. I rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko decenija, a istorijska suša u Argentini uništila je usjeve soje i kukuruza.
Na Sredozemlju, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 stepena viša nego prije 150 godina, sve češće i ozbiljnije suše u skladu su s predviđanjima naučnika o uticaju klimatskih promjena na tu regiju.
"Što se tiče znakova klimatskih promjena, sve što se događa poklapa se s onim na što smo upozoravali", rekla je Hejli Fauler, profesorica uticaja klimatskih promjena na Univerzitetu Njukastl.
Uprkos tome što su dugoročne prognoze već odavno objavljene, s pripremama se kasni. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju uvesti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
"Vlade kasne. Kompanije kasne", rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pjer-Simon Laplace.
"Neke firme još uvijek ni ne pomišljaju mijenjati model svoje potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje bi im donijele vodu", rekao je on.
Ova zima u Francuskoj bila je najsuvlja od 1959. godine, a posebna upozorenja i mjere aktivirane su u četiri regije gdje se potrošnja vode ograničava za sektore koji nisu ključni - uključujući i poljoprivredu.
Portugal je takođe pogodila suša kojom je zahvaćeno oko 90 odsto površine te zemlje, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje - gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu dana ranije.
U Španiji, gdje je do aprila ove godine palo upola manje kiše u odnosu na lani, hiljade ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su neke regije, uključujući Kataloniju, uvele restrikcije vode.
Neki poljoprivrednici već su kazali kako su izgubili i do 80 odsto usjeva, a među najpogođenijima su žitarice i uljarice, navode poljoprivredna udruženja.
"Ovo je najveći gubitak žetve u nekoliko decenija. Gore je nego prošle godine", rekao je o Španiji Peka Pesonen, voditelj evropske poljoprivredne grupe Copa-Cogeca.
Iz Španije dolazi gotovo polovina maslina i jedna trećina voća koje se konzumira u EU, pokazuju podaci Komisije.
Dok su rezervoari vode u prosjeku tek na 50 odsto kapaciteta, zemlja je prošle sedmice izdvojila više od 2 milijarde evra za pomoć u hitnim situacijama. Još uvijek čeka odgovor Komisije na svoj zahtjev za mobilizaciju kriznog fonda od 450 miliona evra iz proračuna Unije za poljoprivredne subvencije.
Komisija je rekla da pomno prati situaciju.
"Ozbiljna suša u južnoj Evropi posebno brine zato što to može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene u Evropi", rekla je portparol Komisije Miriam Garsija Ferer.
Slični problemi očekuju se i u Italiji, gdje do 80 odsto snabdijevanja vodom u zemlji odlazi na poljoprivredu.
Ali s ovogodišnjim tankim planinskim snježnim pokrivačem i niskom vlagom u tlu, italijanski poljoprivrednici planiraju smanjiti sjetvu i zasijati 6 odsto manju površinu od prošlogodišnje, piše "Jutarnji".
Nakon dvije godine nestašice vode, sjeverna Italija ima 70 odsto manjka u rezervama vode od otopljenog snijega i 40 odsto manjka vlage u tlu, rekao je Luka Broka, direktor istraživanja u italijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.
Zbog takve bi nestašice vode, suša mogla biti još i gora nego prošlo ljeto kada je Italija pretrpjela najveću sušu u 70 godina.
