Povratak života u normalu išao je postepeno, ali od petka digitalna propusnica, tačnije dokaz da je neko primio vakcinu, više nije neophodna pri ulasku u noćne klubove.

Više od 80 odsto građana starijih od 12 godina u ovoj skandinavskoj zemlji primilo je dvije doze vakcine, zbog čega je danska vlada u ponoć saopštila da kovid-19 više ne smatraju bolešću opasnom za društvo.

"Ne bih rekao da je ovo prerano. Otvorili smo vrata, ali smo rekli i da ćemo ih opet zatvoriti ako bude bilo potrebe", rekao je Soren Ris Paludan, profesor virusologiju na Univerzitetu Arhus.

On ističe da je Danska prelomila da popusti mjere kada je većina stanovnika, koji imaju više od 50 godina, primila obje doze vakcine protiv korona virusa.

Od 14. avgusta u gradskom prevozu više nije bilo obavezno nositi maske. Od 1. septembra ponovo su otvoreni noćni klubovi, ukinuta su ograničenja, a više nije potrebno pokazivati digitalni sertifikat pri ulasku u restorane, teretane, prilikom odlaska kod frizera ili na utakmicu.

Na snazi je ostala obavezna mjera nošenja maski na aerodromima, a građanima je preporučeno da masku nose kada idu kod ljekara, u neki od centara za testiranje ili u bolnicu.

Preporuka je da se i dalje održava fizička distanca, a prilikom ulaska u zemlju i dalje važe stroge mjere za sve koji nisu državljani Danske.

Magnus Heunike, ministar zdravlja, rekao je u avgustu da je epidemija pod kontrolom, ali je upozorio da država još nije "protjerala pandemiju", te da će država ponovo reagovati ukoliko se za to ukaže potreba.

Kako su Danci uspjeli sve ovo?

Profesor Majkl Bang Petersen, koji je predvodio projekat "Nada", u okviru kojeg je istraživano kako se demokratske države bore sa korona virusom i koliki uticaj su imale dezinformacije tokom pandemije, objasnio je kako je država uspjela da postigne ovoliki uspjeh.

Kako je istakao, tokom istraživanja je intervjuisano 400.000 ljudi u Danskoj i još sedam zemalja, među kojima su i Italija, Njemačka, Velika Britanija i SAD.

On je rekao da je osnova za ukidanje mjera vakcinacija. Kako je istakao, 86 odsto građana starijih od 12 godina, koji su pozvani da se vakcinišu, primili su bar jednu dozu, a 96 odsto starijih od 50 godina primilo je obje doze. Naveo je da je u Danskoj taj odziv bio dosta bolji od ostalih zemalja koje su bile dio projekta.

Petersen ističe da je u Danskoj presudilo povjerenje u Vladu i odluke koje su donijete da se zaustavi pandemija. U Danskoj su građani sve vrijeme podržavali odluke vlasti.

"U Danskoj građani tradicionalno u velikoj većini vjeruju vlastima. Ista je priča i u Švedskoj, ali je ovog puta bila drugačija slika. Šta zvaničnici rade tokom pandemije ima veliki uticaj na to. Na primjer, ako je komunikacija transparentna narod će i dalje imati povjerenje u rečeno, čak i ako je poruka loša", rekao je Petersen.

On je naveo da istraživanje pokazalo da su tri stvari ključ za poštovanje mjera i postizanje rezultata, a to je stvaranje kolektivnog projekta, izbjegavanje polarizacije i balansiranje sa restrikcijama.

"Zaustavljanje infekcije je vrsta kolektivne akcije. Kada je bio visok rizik od zaražavanja, ljudima je rečeno da je do njih da pomognu drugima. Ovdje je vođstvo bilo ključ. Vlada Danske je formulisala održavanje fizičke distance kao društveni projekat i imali su veliku podršku kod građana", rekao je Petersen.

Petersen ističe i da težina lokdauna služi kao "pokretač opoziciji".

"Ipak visoka usklađenost i podrška učinili su ograničenja lakšim i značajnim, i tako je smanjen teret lokdauna. Zbog toga su Danci tokom pandemije manje patili", smatra Petersen.

On dodaje da su zbog svega ovoga Danci postali saveznici zvaničnicima u borbi protiv pandemije.

"I kao saveznici dozvolili su sve, od masovnog testiranja, do kovid propusnica. U Danskoj su ove mjere imale veliku podršku i nijednog trenutka nisu viđene kao mjere za kontrolu građanstva, već kao mjere koje će pomoći svakom građaninu i čitavom društvu da se vrati u normalu", ističe Petersen.

Na kraju zaključuje da je u svemu veliku ulogu odigralo i povjerenje vlasti prema građanima, jer da nije bilo zajedničkog truda, ništa od ovog se ne bi ni ostvarilo.

"Hoće li ukidanje mjera dobro da se završi? Ko zna. Novi sojevi mogu da se pojave i da se ponovo uvedu mjere. Ipak, ako posmatramo sve iz ugla ponašanja ljudi, veoma sam optimističan što se tiče budućnosti. Čak i sa trećim talasom, povjerenje bi trebalo da bude dovoljno da i to prođemo. Pandemija je teška za svako društvo. Bilo je i u Danskoj protesta, otpora i pogrešnih odluka. Mnogo bi moglo o tome da se diskutuje. Ipak, ukoliko se stvari u krizi odvijaju dobro, onda će se to tako odvijati bez obzira na sve greške koje napravimo", zaključio je on, prenosi "Telegraf.rs".