Francuska i Njemačka su uvjerene da će djelimična institucionalna reforma EU biti moguća kasnije ove godine, rekle su francuska i njemačka ministarka za Evropu Lorens Bun i Ana Lurman u ekskluzivnom intervjuu za "Euraktiv".
Konkretno, dvije zemlje nastoje da ukinu obavezu jednoglasnog odlučivanja i zamjene je odlučivanjem kvalifikovanom većinom u oblastima poput spoljne politike "kako bi se EU učinila sposobnijom da djeluje prije prijema novih država članica – kao što je Ukrajina".
Ovaj korak bi već bio moguć u okviru postojećih ugovora na osnovu tzv. paserel klauzule kojom se dozvoljava izmjena zakonodavnog postupka bez formalnih amandmana, odnosno da se bez formalne izmjene ugovora omogući zemljama EU da umjesto jednoglasno, o određenim pitanjima odlučuju na osnovu glasova kvalifikovane većine.
Prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom trebalo bi da bude samo prvi korak i trebalo bi da se desi "u ograničenom, veoma pragmatičnom okviru", navela je njemačka ministarka Lurman.
I Francuska i Njemačka zalažu se za veliku reformu EU prije nego što prime bilo koju od osam država kandidata.
"Saglasni smo da sa narednim proširenjima moramo da se nosimo drugačije nego sa prethodnim, kao i da moramo da reformišemo institucije kako bismo bili spremni za EU sa novim članicama", ocijenila je Lurman dodajući da "proširenja ne može biti bez reforme".
Kako podsjeća "Euraktiv", Njemačka je u više navrata zagovarala reforme prije proširenja, tvrdeći da EU prvo mora da bude institucionalno sposobna da prihvati nove članice.
Bez reformi, EU bi "mogla da izgubi sposobnost da djeluje", navodi Lurman.
Početni poziv na reformu EU prošlog maja naišao je na različite reakcije. U zajedničkom dokumentu o stavu, 13 država članica je upozorilo na "pretjerano visoka očekivanja" i izjasnilo se protiv bilo kakvih sveobuhvatnih promjena ugovora.
Međutim, kako za "Euraktiv" navode ministarke, povodom te ideje sve više država članica "daje pozitivne povratne informacije".
Bilo kakva reforma je, ipak, moguća samo ako se slože sve članice.
Francuska i Njemačka su prošle godine pokrenule niz inicijativa za postavljanje temelja za reformu. U januaru su dvije zemlje osnovale francusko-njemačku radnu grupu stručnjaka za institucionalne reforme u EU.
Pored toga, početkom maja su osnovali "Grupu prijatelja za odluke kvalifikovane većinom" u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU sa zahtjevom da se "zbog ruske invazije na Ukrajinu ključne odluke iz oblasti bezbjednosti i spoljne politike ubuduće donose kvalifikovanom većinom".
U novoformiranoj koaliciji od devet zemalja Evropske unije su Njemačka, Francuska, Belgija, Finska, Italija, Luksemburg, Holandija, Slovenija i Španija.
Glasanje kvalifikovanom većinom spriječilo bi "problematične" vlade EU, poput mađarske koju predvodi Viktor Orban, da, na primjer, blokiraju slanje dodatne pomoći Kijevu ili spriječe uvođenje pojedinih sankcija Rusiji.
