Gledajući koliko je snijega palo na zimu i koliko se leda otopi na ljeto, naučnici mogu da izmjere koliko je glečer izgubio za godinu dana.

Od prošlog ljeta, od kada je palo relativno malo snijega, Alpi su prošli kroz dva jaka toplotna talasa ovog ljeta, uključujući i talas iz jula, kada je izmjereno blizu 30 stepeni u švajcarskom planinskom selu Cermat.

Tokom ovog toplotnog talasa, visina na kojoj se voda smrzava je na rekordu od 5.184 metara, što je nadmorska visina veća od Monblana, u poređenju sa normalnim ljetnim nivoima, kada voda mrzne na 3000-3.500 metara.

“Vrlo je očigledno da je ovo ekstremna sezona”, rekao je glečerolog Andreas Linsbauer.

Većina glečera u svijetu se smanjuje zbog klimatskih promjena, ali su lednici na Alpima posebno ranjivi jer su manji i pokriva ih relativno malo leda.

Temperatura na Alpima se povećava za 0,3 stepena na 10 godina, što je duplo brže nego globalni prosjek.

Ukoliko emisija štetnih gasova nastavi da raste, očekuje da se da će alpski glečeri izgubiti više od 80 odsto njihove mase do 2100. godine, a mnogi će i nestati.

“Lako možete da zamislite da će finalni rezultati nakon ljeta biti intenzivan gubitak glečera na italijanskim Aplima”, rekao je potpredsjednik Italijanskog glečerskog komiteta Marko Ðardino.

I glečeri na Himalajima gube na masi, a kada je sezona monsuna stigla u Kašmir, mnogi glečeri su se drastično smanjili, posebno kada su u periodu između marta i maja zabilježene temperature iznad 48 stepeni, u sjevernoj Indiji.

Topljenje glečera je kobno po ljude, jer je ranije ovog mjeseca, topljenje lednika u Italiji ubilo 11 ljudi.