Kada su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pitali da li je zabrinut zbog ruskih pokušaja da ga ubiju, odgovorio je da sebi to ne može da priušti.
"Kad bih stalno razmišljao o tome, samo bih se zatvorio, slično kao Putin koji sada ne napušta svoj bunker. Naravno, moji tjelohranitelji moraju da razmišljaju kako to da spriječe i to im je zadatak. Ne razmišljam o tome", kazao je Zelenski ranije za "CNN".
Ipak, kako prenosi portal "Politiko", Zelenski je meta i više ruskih poslanika i ultranacionalista, koji su pozivali na njegovo ubistvo.
Nekoliko nedjelja poslije početka sukoba u februaru 2022, Mihajlo Podoljak, glavni savjetnik Zelenskog, otkrio je da je bilo najmanje desetak ozbiljnih pokušaja atentata na njegovog šefa.
On je rekao da su ruski diverzantski i obavještajni timovi, kao i Čečeni i vagnerovci pokušali da probiju strogo čuvanu vladinu četvrt u Kijev.
Iako je sada rizik manji, opasnost i dalje postoji, zbog čega se sve češći odlasci Zelenskog u inostranstvo pažljivo planiraju i drže u tajnosti.
S obzirom na ulog i rizik, nije ni čudo da ukrajinski zvaničnici odbacuju zahtjeve medija za razgovor o tome šta bi se dogodilo da Rusija uspije da likvidira Zelenskog.
Uprkos odbijanju da se javno priča o tome, plan postoji, što se nagovještava u intervjuima sa ukrajinskim zvaničnicima, poslanicima i analitičarima.
"Ukrajinci imaju planove, o kojima neću javno da govorim niti da ulazim u detalje. Njihov cilj je da se osigura ono što bismo nazvali kontinuitet vlade na ovaj ili onaj način", rekao je ranije Entoni Blinken, američki državni sekretar za "CBS".
Formalno, po Ustavu, situacija je jasna, objašnjava poslanik Mikola Knjažicki iz Lavova.
"Kada predsjednik nije u mogućnosti da ispuni svoju dužnost, funkciju preuzima predsjedavajući Vrhovne rade (parlamenta)", rekao je on.
Povjerenje javnosti
Međutim, prvi čovjek Vrhovne rade Ruslan Stefančuk, član vladajuće stranke Sluga naroda, nema veliko povjerenje javnosti.
Zbog toga Adrijan Karatnicki, saradnik Evroazijskog centra Atlantskog savjeta, smatra da bi na čelo Ukrajine došao Upravni savjet.
"Taj savjet bi najvjerovatniji činili Stefančuk, šef predsjedničkog kabineta Andrij Jermak, ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba i ministar odbrane Oleksij Reznjikov", kaže on.
General Valerij Zalužni, koji uživa veliku popularnost, ostao bi glavni komandant oružanih snaga. "Politiko" dalje ukazuje da u Kijevu preovladava mišljenje i da smrt Zelenskog ne bi ništa promijenila na frontu i da bi se rat nastavio nesmanjenom žestinom.
Draško Aćimović, diplomata i ekonomista, nekadašnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, kaže za "Kurir" da eventualna likvidacija Zelenskog ne bi dovela do promjena.
"Po meni, mislim da se likvidacija Zelenskog ne bi odrazila na situaciju na frontu. Mislim da je on tu više kao figura. On nije toliko jaka ličnost i to se vidi. Ukrajina je zapravo NATO, što je očigledno. Zato je rat i počeo, jer su oni pošto-poto željeli da se odvoje od Rusije. Zelenski je dobar glumac, što mu je i profesija", rekao je on.
On kaže da bi u tom slučaju došlo do eskalacije sukoba.
"Mislim da bi došlo. Čini mi se da bi Ukrajina bila kratko obezglavljena jer Zelenski ima dobru medijsku pokrivenost. Gura ga Zapad, svaki dan je u medijima", rekao je on.