Novi zakon koji se odnosi i na strane stanovnike i turiste, zabranjuje seksualne odnose prije braka, otpadništvo i predviđa kazne za vrijeđanje predsjednika ili izražavanje stavova suprotnih nacionalnoj ideologiji.

„Svi su se složili da ratifikuju (nacrt izmjena) zakona“, rekao je poslanik Bambang Vurjanto, koji je predvodio parlamentarnu komisiju zaduženu za reviziju kodeksa iz kolonijalne ere. „Stari kodeks pripada holandskom nasljeđu... i više nije relevantan.

Najveća nacija na svijetu sa muslimanskom većinom, Indonezija, posljednjih godina bilježi porast vjerskog konzervativizma. Strogi islamski zakoni se već primjenjuju u dijelovima zemlje, uključujući poluautonomnu provinciju Ačeh, gdje su alkohol i kockanje zabranjeni. U regionu se takođe dešavaju javna bičevanja zbog niza krivičnih djela uključujući homoseksualnost i preljubu.

Izmjene Krivičnog zakonika nisu uznemirile samo zagovornike ljudskih prava, koji su upozorili na njihov potencijal da uguše lične slobode, već i predstavnike turističke industrije – koji su zabrinuti zbog njihovog potencijalnog uticaja na turizam.

Na konferenciji za novinare održanoj u utorak, ministarka prava i ljudskih prava Jasona Laoli rekla je da multikulturalnoj i multietničkoj zemlji nije bilo lako napraviti Krivični zakon koji „pomiruje sve interese“.

On je rekao da se nada da su Indonežani shvatili da su poslanici učinili sve što su mogli da udovolje "javnim aspiracijama" i pozvao nezadovoljne stranke da podnesu sudsku reviziju ustavnom sudu.

Uoči glasanja u utorak, grupe za ljudska prava i kritičari upozorili su da će novi kodeks "neproporcionalno uticati na žene" i dodatno umanjiti ljudska prava i slobode u zemlji sa više od 270 miliona ljudi.

"Ono čemu svjedočimo je ogroman zastoj u teško stečenom napretku Indonezije u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda nakon revolucije 1998. godine. Ovaj krivični zakon uopće nije trebao biti donesen", rekao je Usman Hamid, izvršni direktor Amnestija International Indonesia.

Šta piše u Krivičnom zakonu?

Novi Krivični zakon ima 200 stranica i nastajao je godinama.

Prethodni nacrt trebalo je da bude usvojen 2019. godine, ali je glasanje odloženo nakon što su hiljade demonstranata, uglavnom studenata, izašle na ulice zahtijevajući od vlade da ga povuče.

U televizijskom obraćanju u to vrijeme, predsjednik Džoko Vidodo je rekao da će odložiti glasanje nakon što je „ozbiljno razmotrio povratne informacije različitih strana koje osjećaju primjedbe na neke suštinske sadržaje Krivičnog zakonika“.

Hamid iz Amnestija je primijetio da nije bilo „nikakvih značajnih promjena“ donijetih od 2019.

Prema verziji usvojenoj u utorak, seks van braka nosi potencijalnu zatvorsku kaznu od godinu dana, iako postoje ograničenja u pogledu toga ko može da uloži zvaničnu žalbu. Na primjer, roditelji djece koja žive u vanbračnoj zajednici prije braka imaju ovlašćenje da ih prijave.

Pored uvođenja novih prekršaja, kodeks proširuje i postojeće zakone i kazne. Zakoni o bogohuljenju povećani su sa "jedne na šest odredbi" i sada mogu dovesti do maksimalne kazne zatvora od pet godina, navodi se u nacrtu dokumenta.

Hamid je rekao da će zakoni o vređanju lidera zemlje i nedozvoljenim protestima imati "zastrašujući efekat" na slobodu govora.

"Vraćanje odredbi koje zabranjuju uvrede predsjednika i potpredsjednika, vladajuće vlade, kao i državnih institucija dodatno bi stvorilo opipljiv zastrašujući efekat na slobodu govora i inkriminisalo bi legitimne kritike“, rekao je on.

Istraživač Hjuman rajts voča iz Indonezije Andreas Harsono rekao je da su zakoni "korak za već opadanje vjerskih sloboda u Indoneziji", upozoravajući da bi mogli biti zloupotrebljeni za ciljanje određenih pojedinaca.

„Opasnost od opresivnih zakona nije u tome što će se oni široko primenjivati, već u tome što pružaju put za selektivnu primjenu“, rekao je on.

Hadi Rahmat Purnama, sa pravnog fakulteta Univerziteta Indonezije, rekao je da će zakoni biti primjenjeni nakon prelaznog perioda od tri godine.

Stranci i turisti

Očekuje se da će zakoni uznemiriti poslovnu zajednicu, posebno one koji redovno ugošćuju i opslužuju strane državljane i turiste.

Ostrvo Bali se, na primjer, u velikoj mjeri oslanja na prihode od turista i još uvijek se oporavlja od usporavanja pandemije koje je udaljilo putnike.

Putu Vinastra, predsjednik Udruženja indonežanskih turističkih agencija (ASITA) na Baliju, rekao je za Si-En-En da će zakoni „natjerati strance da dvaput razmisle” o posjeti Indoneziji.

„Sa naše tačke gledišta kao aktera u turističkoj industriji, ovaj zakon će biti veoma problematičan“, rekao je Putu, koji je postavio pitanje kako će zakoni biti kontrolisani.

„Da li treba da pitamo (nevjenčane parove u inostranstvu) da li su u braku ili ne? Da li turistički parovi moraju da dokazuju da su u braku?“ upitao.

(Foto: Tanjug-AP/Slamet Riyadi)