Drobljenje cvrčaka da bi se dobilo brašno za hranu neki doživljavaju kao prijetnju po mediteransku ishranu.
U maloj prostoriji blizu Alpa u sjevernoj Italiji, posude pune miliona cvrčaka naslagane su jedne na druge.
Skačući i cvrkućući glasno - ovi cvrčci uskoro će postati hrana. Proces je jednostavan: zamrznu se, skuvaju, osuše i potom izdrobe.
Ovdje na Italijanskoj farmi cvrčaka, najvećoj farmi insekata u zemlji, u sastojke hrane se svaki dan pretvori oko milion cvrčaka.
Ivan Albano, koji vodi farmu, otvara posudu da bi otkrio svjetlosmeđe brašno koje može da se koristi za pravljenje paste, hljeba, palačinki, energetskih čokoladica, pa čak i sportskih pića.
Hoće li doći do promjene stavova širom Evrope?
Jedenje cvrčaka, mrava i crva uobičajeno je hiljadama godina u dijelovima svijeta kao što je Azija.
Sada, nakon što je EU početkom godine odobrila prodaju insekata za ljudsku upotrebu, hoće li doći do promjene stavova širom Evrope?
Nigdje u Evropi se ne pruža toliko otpora jedenju insekata kao u Italiji, prema podacima kompanije za istraživanje svjetskog javnog mnjenja JuGov.
Pritužbe stižu sa samog vrha - vlada je već preduzela korake da zabrani njihovu upotrebu u proizvodnji pice i paste, piše BBC na srpskom.
"Protivićemo se, kako znamo i umijemo, ovom ludilu koje će osiromašiti našu poljoprivredu i našu kulturu", napisao je potpredsjednik vlade Mateo Salvini na Fejsbuku.
Ali, da li će se sve to uskoro promijeniti? Nekoliko italijanskih proizvođača usavršava pastu, picu i grickalice od cvrčaka.
"Ono što radimo ovde je i veoma održivo", kaže Ivan.
"Da bismo proizveli kilogram praha od cvrčaka, koristimo samo oko 12 litara vode", dodaje on, ističući da proizvodnja iste količine proteina od krave zahtijeva hiljade litara vode.
Uzgoj cvrčaka traži samo djelić zemljišta koje se koristi za proizvodnju mesa.
Cvrčci u borbi protiv klimatskih promjena?
Imajući u vidu zagađenje koje izaziva mesna i mljekarska industrija, sve više i više naučnika vjeruje da bi insekti mogli da budu rješenje u borbi protiv klimatskih promjena.
U restoranu blizu Torina, kuvar Simone Lodo je modifikovao sopstveni recept za svježu pastu, star skoro 1.000 godina - tijesto sada 15 odsto čini prah od cvrčaka. Ona otpušta snažan, orašasti miris.
Neki od gostiju odbijaju da probaju taljatele od cvrčaka, ali oni koji ipak to učine, iznenađeni su koliko im je dobar ukus Pored ukusa, prah od cvrčaka je superhrana puna vitamina, vlakana, minerala i amino kiselina.
Jedan obrok sadrži više izvora gvožđa i magnezijuma, na primer, nego jedna obična rozbratna.
Ali da li je ovo realistična opcija za one koji žele da jedu manje mesa? Glavni problem je cijena.
"Ako želite da kupite hranu pravljenu od cvrčaka, to će vas koštati. Brašno od cvrčaka je luksuzni proizvod. Košta oko 60 evra po kilogramu. Ako, na primjer, uzmete pastu od cvrčaka, jedno pakovanje može da vas košta i do osam evra", kaže Ivan.
To je i do osam puta više od obične paste u supermarketu.
Sužena opcija
Za sada, hrana od insekata ostaje usko sužena opcija u zapadnim društvima, jer farmeri mogu da prodaju živinu i govedinu po nižim cijenama.
"Meso koje ja proizvodim je mnogo jeftinije od brašna od cvrčaka i veoma je dobrog kvaliteta", kaže Klaudio Lauteri, vlasnik farme nadomak Rima koja je u vlasništvu njegove porodice generacijama.
Ali ne radi se samo o cijeni. Radi se i o prihvatanju u društvu. Širom Italije, broj ljudi koji dožive sto godina ili više u ubrzanom je porastu. Mnogi ukazuju na mediteransku ishranu kao Sveti gral zdravog života.
"Italijani jedu meso vijekovima. Ako se jede umjereno, definitivno je zdravo", kaže Klaudio.
On vjeruje da bi hrana od insekata mogla da bude prijetnja po italijansku kulinarsku tradiciju koja je svetinja u ovoj zemlji.
"Ti proizvodi su đubre. Nismo naviknuti na njih, oni nisu deo mediteranske ishrane. I mogli bi da budu prijetnja po ljude: mi ne znamo šta jedenje insekata može da učini našim tijelima. Apsolutno sam protiv tih novih prehrambenih proizvoda. Odbijam da ih jedem", kaže Klaudio.
I dok se uzgoj insekata na farmama u Evropi povećava, isto je i sa neprijateljstvom prema toj ideji.
Za odluku EU da odobri insekte za ljudsku upotrebu jedan član italijanske vladajuće ultradesničarske partije Braća Italije rekao je da se "graniči sa ludilom".
Kada je izabrana, premijerka Đorđa Meloni, koja Italiju naziva "supersilom u hrani", osnovala je ministarstvo Pravljeno u Italiji (Made in Italu), kako bi zaštitila tradiciju.
"Proizvodi od insekata stižu na rafove supermarketa! Brašno, larve - odlično, izvrsno", rekla je ona zgađenim tonom na jednom snimku.
Najavljeni ukazi
Usred zabrinutosti da bi insekti mogli da se povezuju sa italijanskom kuhinjom, tri ministra iz vlade najavila su četiri ukaza sa ciljem zaustavljanja toga.
"Najvažnije je da se ovo brašno ne brka sa hranom koja se pravi u Italiji", izjavio je ministar poljoprivrede Frančesko Lolobriđida.
Hrana od insekata ne dijeli javno mnjenje samo u Italiji. U Poljskoj je ona postala vruća tema pred ovogodišnje izbore. U martu su političari dve glavne partije optuživali jedni druge za usvajanje zakona koji će natjerati građane da jedu insekte - lider glavne opozicione stranke Donald Tusk nazvao je vladu "promoterom supe sa crvima". Za to vrijeme, Austrija, Belgija i Holandija su blagonaklonije prema jedenju insekata.
U Austriji, ljudi jedu sušene insekte za predjelo, dok su Belgijanci otvoreni prema jedenju brašnastih crva u energetskim šejkovima i čokoladicama, hamburgerima i supama.
"Nažalost, ima još mnogo dezinformacija o jedenju insekata", kaže Danijel Skonjamiljo koji vodi restoran u kom se služe taljatele od cvrčaka.
"Dobijao sam poruke mržnje, bio sam kritikovan. Tradicija hrane je svetinja za mnoge. Oni ne žele da mijenjaju navike u ishrani."
Ali on je primjetio da je sve to počelo da se mijenja i kaže da sve više ljudi - često iz znatiželje - naručuje proizvode od cvrčaka sa njegovog jelovnika.
Budući da broj stanovnika na planeti sada premašuje osam milijardi, vlada bojazan da resursi planete neće biti dovoljni da zadovolje potrebe za hranom tolikog broja ljudi. Poljoprivredna proizvodnja širom svijeta moraće da se poveća za 70 odsto, prema procjenama Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. Prebacivanje na ekološke proteine, kao što su insekti, moglo bi da postane nužda. Sve do sada, mogućnosti za proizvodnju i komercijalizaciju hrane od insekata bile su ograničene. Poslije odobrenja EU, očekivanja su da će poslije širenja ovog sektora cijene početi značajno da padaju.
Ivan kaže da se već mnogo restorana i supermarketa zanima za njegove proizvode.
"Uticaja na životnu sredinu skoro da ni nema. Mi smo komadić slagalice koji bi mogao da spase planetu."
