Još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno da li je napadač nožem iz Vircburga bio vjerski radikalizovan, ali njegov čin ukazuje na fenomen vjerski motivisanog nasilja i otvara debatu o opasnosti od islamista u Njemačkoj, piše njemački Dojče vele.
Napad u Vircburgu, čovjeka iz Somalije kojem je odbijen zahtjev za dodjeljivanje azila, vraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni vašar u Berlinu, decembra 2016. godine, međutim potrebno je biti oprezan kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer, kako navode, istraga je još uvijek u toku.
Postoje i naznake islamističke pozadine napada, ali to se još uvijek ispituje i bez obzira na to da li će to na kraju biti potvrđeno ili ne, rasprava o toj vrsti vjerski motivisanog nasilja ponovo je u toku.
Kada je njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer sredinom juna 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, desničarski ekstremizam opisao je kao "veliki problem", s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu, ali je upozorio i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma - i islamizma.
Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 krivičnih djela iz oblasti "vjerske ideologije", što je za 13 odsto više u odnosu na prethodnu godinu (362).
Za veliku većinu odgovorni su islamisti, trenutno je ta brojka veća od 92 odsto. Kada su u pitanju nasilnički akti, uključujući i ubistva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 procenata - 33 napada u odnosu na 41 odranije.
Međutim, sami brojevi samo uslovno rečeno daju pravu sliku. U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka navodi se da je "prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj bila na visokom nivou i tokom 2020. godine".
Postoje i procjene o tome kako bi takvi scenariji mogli da se odvijaju u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti, a nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je tzv. Islamska država (IS), pojedinačni počinioci se s lako dostupnim sredstvima za napad usmjeravaju na mete koje je lako napasti.
Ako se pogleda broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje službe bezbjednosti vjeruju da bi u svakom trenutku mogli da izvrše napad, potencijal opasnosti od strane vjerski motivisanih lica postaje posebno uočljiv - od 697 muškaraca i žena koji su klasifikovani kao "potencijalno opasni", u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive, čime se pretežno misli na islamizam.
Pogled preko granice takođe pomaže Njemačkoj da procijeni rizik od napada.
Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji, koji su imali uticaj na "dinamiku situacije u Njemačkoj", a DW kao primjer navodi napad na dva prolaznika ispred nekadašnje redakcije satiričnog časopisa "Šarli Ebdo" krajem septembra 2020. u Parizu.
Napad u Beču u novembru 2020. takođe je mogao da podstakne imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela.
Njemačke službe bezbjednosti i dalje su veoma zabrinute zbog još jednog problema - od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili u Siriji i Iraku, otprilike trećina se vratila u Njemačku.
Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne, a postupak prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja "poseban izazov" za pravosudne i organe bezbjednosti u Njemačkoj.
(Tanjug)
