Taj korak će vjerovatno dodatno pojačati tenzije na relaciji Teheran-Vašington. Američki i iranski odnosi su se pogoršali nakon optužbi administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da je Teheran prošlog četvrtka izveo napade na dva naftna tankera u Omanskom zalivu, važnoj ruti za prevoz nafte. Iran je odbacio optužbe da je umiješan u napad i objavio je da će do 27. juna premašiti limit zaliha nisko obogaćenog urana, koji se koristi za proizvodnju reaktorskog goriva, ali i nuklearnog oružja.

Iranci će nastaviti da razvijaju nuklearno oružje

Ruski ekspert Oleg Glazunov smatra da je Iran dugo trpio ispade SAD, te ističe da se sa Iranom ne može razgovarati sa pozicije sile.

- Iran je imperijalna nacija i oni to shvataju, a razgovarati sa Iranom sa pozicije sile i još uz prijetnje potpuno je beskorisno. Iranci su dugo tolerisali američke ispade, ali optužba za napad na tankere bila je posljednja kap. Teheran je shvatio da je beskorisno pregovarati sa SAD i da je jedina garancija da Iran neće biti napadnut, kao što su bili napadnuti Irak, Sirija ili Libija, stvaranje nuklearnog oružja. To je odbrana Irana od napada SAD, Izraela i drugih američkih saveznika, kao što je Saudijska Arabija. Iranci su sami na Bliskom istoku. Oni su Persijanci, pri tom šiiti, okruženi Arapima. Moraju se nekako braniti - objašnjava Glazunov.

Zbog toga, će uvjeren je ekspert, Iranci nastaviti da razvijaju nuklearno oružje.

- Najvjerovatnije, a prilično sam i siguran da su ga već i razvili, ostaje samo da se ono sklopi. Iranci imaju veoma dobre naučnike, dobru naučnu i tehničku bazu. Amerikanci su prijeteći Iranu i pritiskajući ga sankcijama dobili ono što su tražili, a to je odluka Irana da ide svojim putem, ne obraćajući pažnju ni na SAD, niti na Evropsku uniju.

Glazunov naglašava da je za sve kriva nepromišljena američka politika na Bliskom istoku.

- Iran je mačka koja sama hoda. Oni se rukovode samo svojim interesima. Stoga je nuklearni sporazum zaključen sa Obamom bio samo predah. Umnogome, aktuelni događaji su posljedica nepromišljene američke politike na Bliskom istoku. Ponašaju se kao slon u staklarskoj radnji, svađaju se sa svim svojim saveznicima i pogoršavaju situaciju. Ne samo Iran, već i Turska, i Saudijska Arabija postepeno se udaljavaju od SAD, shvatajući da njihova politika vodi ka destabilizaciji regiona. Imam utisak da je Tramp za savjetnike na Bliskom istoku birao samouke ljude, koji su izučavali region na filmovima o Indijani Džonsu - ocijenio je Glazunov.

Iranci uzimaju u obzir iskustvo Sjeverne Koreje

Teheran je još prošlog mjeseca upozorio da će smanjiti ispunjavanje nuklearnog dogovora postignutog sa svjetskim silama 2015. godine u znak protesta zbog odluke SAD da se jednostrano povuku iz sporazuma i ponovo nametnu sankcije Iranu.

Ranije su iranske vlasti govorile i o tome da razmatraju mogućnost povlačenja iz Dogovora o neširenju nuklearnog oružja. Kako su navele, vlasti u zemlji istražuju opcije za dalje djelovanje, a povlačenje iz tog dogovora je jedna od njih.

Tenzije između Vašingtona i Teherana zabrinjavaju evropske lidere, jer postoji rizik od slučajnog izbijanja sukoba u Zalivu. Evropljani žele da sačuvaju Iranski nuklearni sporazum, jer “ne žele da vide Iran sa nuklearnim oružjem“, ali podsjećaju da su do sada Iranci poštovali svoje obaveze prema sporazumu.

Evropa smatra da je taj sporazum potreban za evropsku i svjetsku bezbjednost, a zabrinjavaju ih i američka vojna kretanja na Bliskom istoku. Međutim, Evropljanima istovremeno nisu po volji ni prijetnje iranskog predsjednika Hasana Rohanija, koji im je prošlog mjeseca dao 60 dana da nađu neko rješenje za izlaz iz iranske bankarske i naftne izolacije izazvane američkim sankcijama ili će u suprotnom obustaviti svoja ograničenja u obogaćivanju urana.

- Mislim da će SAD imati dovoljno razuma da ne započnu rat, jer se taj rat ne bi završio u korist SAD. Iran nije Irak, situacija je potpuno drugačija. Mislim da će Izrael, naravno, uložiti napore da obuzda nuklearni potencijal Irana, ali to će biti ciljani napadi na nuklearne objekte. S obzirom da Iran podržavaju i Kina i Rusija i oni imaju moderno oružje i finansijske mogućnosti, ne mislim da će doći do velikog rata. U Iranu će se voditi Hladni rat, odnosno biće pokušaja da se potkopa Iran iznutra, kao što je Sovjetski Savez bio potkopan - smatra Glazunov.

Irina Fjodorovna, viša naučna saradnica u Centru za izučavanje Bliskog i Srednjeg istoka, smatra da planovi o stvaranju ako ne nuklearne bombe, onda moćnog nuklearnog uređaja postoje u Iranu, jer Iranci uzimaju u obzir iskustvo Sjeverne Koreje, koja je svojim nuklearnim programima spriječila vojni sukob i na neki način natjerala američko rukovodstvo da pregovara sa njom.

- Mnogi pretpostavljaju da će u roku od godinu dana, ako Iran napusti zajednički sveobuhvatni plan djelovanja u vezi s iranskim nuklearnim programom, on moći za određeno vrijeme da stvori eksplozivnu nuklearnu napravu. Međutim, u ovom trenutku ne mislim da se ulažu ozbiljni napori, jer Iran prati Međunarodna agencija za atomsku energiju i ako takve akcije budu primijećene u Iranu, onda ć́e međunarodna zajednica zauzeti oštriju i negativnu poziciju prema Iranu, jer niko nije zainteresovan za širenje nuklearnog oružja - smatra Fjodorovna.

Kremlj je saopštio da Rusija polazi od izjava Međunarodne agencije za atomsku energiju, da Iran ispunjava sve obaveze iz nuklearnog programa i da je to zemlja koja prolazi kroz najveće provjere od strane IAEA.