Prije nekoliko sedmica, naučnici iz ukrajinske istraživačke baze Vernadski na Antarktici pronašli su svoje, uobičajeno snježno bijelo netaknuto okruženje gotovo potpuno obojeno šokantnom krvavo crvenom bojom.
Fotografije “krvavog” snijega i leda izgledaju kao da je došlo do nekog masakra, poput onih u horor filmovima. Dobra vijest da je pravi razlog ove pojave daleko manje dramatičan ali, nažalost, s ozbiljnim posljedicama, navodi Science Alert.
Morski ekolog Andrej Zotov s Nacionalne akademije nauka u Ukrajini snimio je ove slike dok je provodio istraživanje u stanici na Antarktiku.
Za ovakav epski nered kriva su minijaturna stvorenja, koja su pod mikroskopom identifikovana kao Chlamydomonas nivalis.
Riječ je o mikroskopskim zelenim algama (doći ćemo do razloga zašto su postale crvene). U pitanju je vrsta jednostaničnih morskih algi, koje su uobičajene u svim hladnim i snježnim područjima, od arktičkog do alpskog.
One su uspavane tokom surove zime, ali kada ima dovoljno tople sunčeve svjetlosti da omekša njihov kristalizovani svijet, alge se u proljeće bude, koristeći vodu i sunčevu svjetlost da bi se vrlo brzo širile.
Mlade su alge zelene boje zbog svojih fotosintetskih hloroplasta i imaju dvije strukture slične repu koje se zovu flagella, uz pomoć kojih plivaju.
Kako sazrijevaju, gube pokretljivost i razvijaju jedinstvenu adaptivnu sposobnost za preživljavanje u svom ekstremnom okruženju, koja uključuje sekundarni izolacioni ćelijski zid i sloj crvenog karotenoida, koji mijenja njihov izgled iz zelene u narandžastu pa crvenu boju.
– Ovaj sloj štiti alge od ultraljubičastog zračenja – objašnjava Nacionalna akademija nauka u Ukrajini na svojoj Fejsbuk stranici.
Karotenoidi pomažu algama upiti više topline, što zauzvrat stvara više istopljene vode za njih, u kojoj mogu napredovati. To je dobro za alge i nematode i insekte koji ih jedu, ali nažalost postoje i druge posljedice.
Istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da bujanje snježnih algi može smanjiti količinu refleksije sunčeve svjetlosti i do 13 odsto tokom jedne sezone topljenja leda na Arktiku.
– Ovo će nesumnjivo dovesti do veće stope otapanja – napisali su istraživači.
U 2017. godini, naučnici za zaštitu životne sredine izračunali su da su mikrobne zajednice, među kojima je i ova alga, pridonijele više od šestine otopljavanja snijega na hladnim poljima Aljaske. Njihovi eksperimenti pokazuju da područja s više otopljenog snijega i leda vode prema porastu broja algi za 50 posto, a mjesta s više algi više se tope.
Drugim riječima, povišene temperature dovode do većeg topljenja kristalizovane vode, što potiče rast više algi, što dovodi do većeg topljenja leda.
