Jamajka je bila u centru trgovine robljem i prvo su Španci pa potom Britanci prisilno transportovali Afrikance za rad na plantažama šećerne trske, banana i drugih usjeva kojim su njihovi vlasnici sticali bogatstvo.

"Nadamo se pravdi u svim oblicima koja se može očekivati ukoliko oni zaista žele da osiguraju da dobijemo pravdu, kako bi se ispravila šteta koju su naši preci iskusili", naglasila je Grendžova.

Ona je podsjetila da su njihovi afrički preci prisilno odvođeni iz domova i da su pretrpjeli zločine u Africi kako bi prisilnim radom donosili profit britanskoj imperiji.

Prema podacima Nacionalne biblioteke Jamajke, oko 600.000 Afrikanaca prebačeno je u Jamajku na prisilni rad.

Kontrolu nad Jamajkom od Španije preuzeli su Englezi 1655. godine i ta zemlja je bila britanska kolonija do nezavisnosti 1962. godine. Ova zemlja je dio Komonvelta i britanski monarh je i dalje šef države.

Britanija je zabranila trgovinu robljem 1807. godine, ali ta praksa zvanično nije ukinuta do 1834. godine.

Britanska administracija je uzela pozajmicu od 20 miliona funti, što je za to vrijeme bila ogromna suma kako bi isplatila štetu vlasnicima robova i završila je sa isplatama kamata 2015. godine.

Zahtjev za odštetu robovima zasniva se na privatnoj tužbi poslanika parlamenta Jamajke Majka Henrija, koji potražuje oko 7,6 milijardi funti, što se smatra jednakom sumom koju je Britanija platila robovlasnicima.

Grendžova nije željela da govori o iznosu. Ona je naglasila da će zahtjev uz odobrenje Nacionalnog savjeta za odštetu biti predat nakon konsultacija sa državnim tužilaštvom i pravnim timovima. Državni tužilac će potom zahtjev poslati kraljici Elizabeti Drugoj.