Kijev

Kolika je ukupna vrijednost pomoći koju je Ukrajina dobila

  • Извор: Кликс
  • 27.12.2022. 18:01

Rat Rusije i Ukrajine počeo je 24. februara ove godine i mnogi smatraju da se Kijev ne bi mogao braniti da nema pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Američki predsjednik Džozef Bajden je prošle sedmice najavio da će njegova zemlja osigurati dodatnih 45 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Predstoji da Bajdenov prijedlog prihvati Kongres. Ako ga Kongres prihvati, to će biti četvrti paket pomoći kojim će američka podrška Ukrajincima ukupno iznositi 100 milijardi dolara.

Velika pomoć je bila razlog da republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, koja je proruski orijentisana, konstatuje da se rat u Ukrajini pretvorio u proksi (posrednički) rat SAD protiv Rusije.

Međutim, Grin nije jedina republikanka za koju se smatra da je proruski orijentisana.

Američki dopisnik britanskog lista "The Independent" je napisao tekst pod naslovom:

"Vrijeme je da se prestane pretvarati da je ono što se dešava u Ukrajini bilo šta drugo osim američkog proksi rata".

Stručnjaci za međunarodne odnose i drugi stručnjaci u ovoj oblasti imaju različito mišljenje. Vladimir Rauta sa Univerziteta Riding je za Al Jazeeru izjavio da je očigledno da nije riječ o proksi ratu.

"Proksi ratovi su posredni ratovi, često vođeni prikriveno, poriču se i izvan su granice međunarodnog prava. Američko-ukrajinsko partnerstvo je klasičan slučaj vojne i ekonomske bilateralne podrške", kazao je Rauta.

Praćenje vojne potrošnje

Osim SAD, Evropa je znatno platila za vojno-ekonomsko partnerstvo o kojem govori Rauta. Međutim, kako je objavila Al Jazeera, teško je pratiti koliko evropske zemlje finansijski pomažu Ukrajini.

No, njemački Institut za svjetsku ekonomiju Kil (IfW) ima prilično tačne podatke, jer prati vojnu pomoć, humanitarnu pomoć i finansijsku pomoć Zapada Ukrajini.

Ekonomista ovog instituta Andre Frank je ukazao da izračunavanje vrijednosti pomoći može biti izazov.

"Prvenstvena poteškoća jeste dostupnost podataka, posebno službenih, te procjena cijena potrepština, posebno vojnih. To rješavamo marljivim istraživačkim radom, koristeći mnoštvo mehanizama istraživanja. Uopšteno, službene, vladine podatke preuzimamo u datom obliku. Kad god službeni podaci nisu dostupni ili kada god na osnovu dobijene izjave nije moguće izvršiti kvantifikaciju pomoći, koristimo se kredibilnim medijskim izvještajima", obrazložio je Frank.

Jedan od problema jeste što zvanični podaci SAD-a ili Velike Britanije često budu nepotpuni.

"Naš rad može biti dobar onoliko koliko su dobri zvanični podaci, a naše procjene odražavaju koliko države daju dobre i transparentne podatke", istakao je.

Ukazao je da se podaci o cijenama vojnih potrepština uglavnom preuzimaju iz ugovora o trgovini oružjem, a koje objavljuje Međunarodni mirovni istraživački institut u Stokholmu.

Naveo je da se na osnovu tih podataka može izračunati prosječna cijena.

Osim toga, ovim podacima je spomenutom njemačkom institutu omogućeno to, kako je izjavio Frank, ne potcijene stvarnu vrijednost pomoći Ukrajini.

Transparentnost u objavljivanju podataka razlikuje se od države do države.

"Zvanični i dostupni podaci iz SAD su ažurni i detaljni, njima je omogućena tačna procjena finansijske i vojne pomoći. U zemljama Evropske unije je situacija drugačija. Istočnoevropske, baltičke i skandinavske države su generalno transparentne kada objavljuju broj doniranih potrepština i ukupnu vrijednost paketa pomoći. Španija, Italija i Portugal su po tom pitanju vrlo netransparentne i namjerno kriju te podatke", naveo je.

SAD najviše pomažu

Njemačka, koja je evropski lider, predstavlja poseban izazov, jer uglavnom donira oružje i vojnu opremu koju je odavno povukla. Za takvo oružje i opremu ne postoji procjena njihove trenutne vrijednosti. Između ostalog, Njemačka Ukrajini isporučuje protivtenkovsku opremu, protivavionske projektile, mitraljeze, ručne bombe i municiju.

Ta donacija je dijelom iz zaliha Njemačke vojske (Bundesver), a dijelom iz zaliha industrija koje finansira vlada. Vlada ove zemlje na svojoj internetskoj stranici objavljuje pregled donacija, ali bez da navodi koliko košta ono što je donirano.

"Države poput Njemačke imaju detaljnu listu doniranih stvari, bez da je njihova vrijednost naznačena. To naš posao čini nevjerovatno izazovnim, jer su neke od stvari iz zaliha vojske, a upotrebljavale su se prije više od 10 godina. Utvrđivanje njihove cijene je gotovo nemoguće", naglasio je Frank.

Nije iznenađujuće to što SAD najviše pomažu Ukrajini. Prema riječima Franka, dosadašnja američka vojna pomoć vrijedi 24,37 milijardi dolara, dok je britanska vojna pomoć druga po vrijednosti - 4,40 milijardi dolara. Velika Britanija je među zemljama koje su Ukrajini dale najveću vojnu pomoć.

Između ostalog, poslala je višecjevne raketne bacače M270, protivtenkovsko oružje, projektile kratkog dometa, oklopna vozila i protivvazdušne sisteme Starstreak. Ubrzo nakon preuzimanja funkcije premijera Velike Britanije, Riši Sunak je obećao još 125 protivvazdušnih projektila.

Njemačka je treća po vrijednosti vojne pomoći Ukrajini - ta vrijednost iznosi 2,49 milijardi dolara. London i Berlin se svrstavaju među najzaslužnije za evropsku podršku. Prema podacima IfW-a, EU je osigurala vojnu pomoć od 9,18 milijardi dolara.

Značaj Zapadne pomoći

Evropska pomoć ne završava s vojnom pomoći. Frank je napomenuo da EU ima mehanizam kojim je vojna pomoć povećana za 3,3 milijarde dolara, čime ukupna vojna pomoć EU iznosi 12,48 milijardi dolara. Riječ je o podacima objavljenim do 20. novembra.

Odlukom da u januaru pomogne s dodatnih 19 milijardi dolara, Unija prestiže SAD kada je u pitanju pomoć Ukrajini. Tako da će ukupna pomoć EU od početka sljedeće godine iznositi 55 milijardi dolara, dok će američka iznositi 51 milijardu dolara.

Pojedini tvrde da je Zapadna podrška vrednija od ukupnog ruskog budžeta za agresiju. Međutim, prema obavještajnim podacima Ministarstva odbrane Velike Britanije, ruski predsjednik Vladimir Putin je obećao da će sljedeće godine biti dostupno 140 milijardi dolara za ovaj rat.

Prema analizi agencije "Reuters", ukupni ruski budžet za odbranu i sigurnost će 2023. iznositi 155 milijardi dolara.

  • 19:55 Временска прогноза

    Преглед временских и биометеоролошких прилика у земљи и региону.

  • 20:00 Емисија: Бинго

    Бројчана игра са извлачњем бројева, од 1 до 90 путем бубња, у којој се унапријед утврђује висина фонда добитака и његова расподјела.

  • 20:30 Топ 10 тајни и мистерија

    'Топ 10 тајни и мистерија

  • 21:00 Ћирилица

    Ћирилица

  • 23:20 Мочвара (16+)

    "Мочвара" је напета прича о низу серијских убистава у Београду, пуна обрта и неочекиваних расплета. Инспектор Никола, којег тумачи Горан Богдан, покушаће са својим колегама да ријеши тежак случај пред каквим се београдска полиција досада није сусрела.

  • 00:20 Ноћни програм

    Ноћни програм