Spašavanje nekoliko preživjelih iz ruševina zgrada u Turskoj podiglo je raspoloženje umornih ekipa za potragu i spašavanje četiri dana nakon što su razorni zemljotresi pogodili Tursku i susjednu Siriju, usmrtivši najmanje 22.000 ljudi.
Hladnoća, glad i očaj zahvatili su stotine hiljada ljudi koji su nakon potresa, najsmrtonosnijeg u regionu u posljednjih više decenija, ostali bez domova.
Spasioci se trkaju s vremenom, ali sa svakim proteklim satom šanse za pronalazak preživjelih pod ruševinama se smanjuju.
Doktorica: Bez vode mogu izdržati četiri dana, bez hrane 2 sedmice
Članica HGSS-a Ivona Lančić odgovorila je za "Index" koliko dugo zarobljeni pod ruševinama mogu preživjeti.
"Ne možemo tačno predvidjeti koliko osoba može preživjeti pod ruševinama, ali možemo računati da sve zavisi od, na prvom mjestu, dotoku kiseonika. Ako ne mogu disati, ako nemaju neku komunikaciju sa spoljnjim protokom vazduha, doći će do gušenja u prvih 20 do 60 minuta", kaže Lančić, koja je učestvovala u pretraživanju nakon potresa u Petrinji.
U slučaju da imaju dovoljno vazduha i vode, zarobljeni pod ruševinama mogu preživjeti čak 21 dan.
"Ako nemaju vode, prosjek je tri do četiri dana. U prosjeku ljudi bez hrane mogu izdržati 13 do 14 dana iako je najduži zabilježeni period 21 dan. Tu, naravno, govorimo o zdravoj i mladoj osobi. Stariji, bolesni i djeca imaju manji postotak preživljenja u takvim situacijama", rekla je Lančić.
Posljednjih dana iz Turske stižu brojne vijesti o djeci i bebama koje su pronašli žive. Noćas je u pokrajini Hataj spašen dječak koji je s majkom ispod ruševina proveo 90 sati.
Takođe u Hataju sedmogodišnja djevojčica Asja Donmez spašena je nakon 95 sati i prevezena u bolnicu.
"Takve vijesti su atraktivnije pa ih čujemo. Djeca su zapravo puno osjetljivija na takve situacije, pogotovo na niskim temperaturama. Djeca puno brže gube toplotu. Površina djetetove glave, koja je najčešće otkrivena, čini od 18 do 20 odsto ukupne površine tijela. Kod odrasle osobe je to oko 9 odsto. Zbog toga malo dijete puno brže gubi toplotu", rekla je Lančić.
Važnu ulogu u ovakvim situacijama imaju i masne zalihe, kojih djeca imaju manje, napominje.
Temperature se tokom noći na području koje je najteže pogođeno potresom spuštaju i ispod nule.
"Niske temperature ne idu u prilog stopi preživljenja. Ipak, temperatura ispod ruševina je nešto viša nego na otvorenom. Bebe i dojenčad koji su preživjeli, njih je vjerovatno majka grijala svojim tijelom", rekla je doktorica.
Spasioci će još danima pronalaziti žive ljude pod ruševinama, kaže Lančić.
"Pogotovo one koji su prošli bez povreda. Oni koji su pretrpjeli nekakve drastične povrede, oni su preminuli u prvih 24 do 48 sati. Oni koji su malo deblji, oni će vjerovatno preživjeti duže od ovih drugih", kaže Ivona Lančić.
Ovaj zemljotres je sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa vijeka s više poginulih nego od cunamija u Japanu iz 2011. godine, a približava se potresu u susjednom Iranu koji je 2003. odnio 31 hiljadu života.
Stotine hiljada ljudi širom obje zemlje ostale su bez domova usred zime. Mnogi su noćili u improvizovanim skloništima na parkingima supermarketa, u džamijama, uz puteve ili usred ruševina, često očajnički tražeći hranu, vodu i toplotu.
