Ovaj nacrt zakona predložila su dva senatora iz Demokratske, ali i Republikanske partije iz koje je i sam Tramp, uz obrazloženje da je trenutna politika SAD izuzetno opasna, te bi nove mjere, kako tvrde, umanjile šanse za donošenje pogrešnih odluka kada je riječ o nuklearnom naoružanju.

Trenutno Tramp ima mogućnost da samostalno donese odluku o nuklearnom napadu, ukoliko od vojnog resora dobija informaciju da postoji adekvatna prijetnja. Pritom, nikakvog crvenog dugmeta zapravo nema, već naredbu za upotrebu nuklearnog oružja predsjednik izdaje pomoću određenih kodova koji se nalaze u takozvanom "nuklearnom koferu", koji mu se stalno nalazi pri ruci.

Jedno ostaje i dalje nejasno — ukoliko bi se ova mjera usvojila, kako bi se proces izdavanja naredbe odvijao u slučaju kada je neophodno po hitnom postupku aktivirati nuklearno oružje.

Boris Rožin iz Centra za vojno-političku žurnalistiku tvrdi da ovo nije sistemska promjena Ustava SAD, već da je riječ o ograničavajućim mjerama.

Ovakvi zakoni, objašnjava on, donose značajnu nestabilnost u globalnoj nuklearnoj bezbjednosnoj arhitekturi, jer jedna je stvar kada se vode pregovori sa samo jednim američkim subjektom o nuklearnom obuzdavanju, a druga kada se čitavoj Beloj kući ukida dio slobode da usvaja određene odluke.

"Pa čak i ako Tramp bude davao nekakva obećanja, pitanje je da li će imati kompetenciju da ih sprovede u djelo, jer sada će i Kongres morati da se pita. Drugim riječima, ovo je pokušaj da se dio nadležnosti sa predsednika Trampa preda u ruke njegovim političkim oponentima, a to vodi ka destabilizaciji situacije", ukazuje on.

Iako pojedini američki mediji tvrde da je sve ovo samo priča, te da ništa od ovih zakona neće ni proći Kongres, veteran ruske Spoljnoobavještajne službe Lav Koroljkov tvrdi da je ovakav rasplet događaja i više nego realan.

Dok demokrate imaju većinu, ukazuje on, onda je to moguće, iako će sljedeća prepreka, a to je Senat, biti nešto komplikovanija. Stvar je u tome što je pozicija Trampa trenutno poprilično uzdrmana. Sasvim je moguće da ovaj zakon može biti usvojen, s tim što to ne bi bio ni prvi takav zakon, a kamoli posljednji.

Međutim, Koroljkov tvrdi i da je ovaj zakon isključivo uperen protiv aktuelnog američkog predsjednika i ni protiv koga više. U principu, navodi, demokrate su zapravo isti takvi jastrebovi kao i republikanci — oni su svi rusofobi, odnosno unaprijed su odredili ko će im biti glavni neprijatelj. Za sada je na prvom mjestu Rusija, a na drugom je Kina.

I Boris Rožiin je saglasan sa tom tezom, te navodi da su slične mjere već bile preduzimane protiv Trampa. Podsjetio je i na situaciju kada su Trampu zabranili da istupi iz NATO-a, iako on zapravo i nije bio u poziciji da učini tako nešto, jer to nije dio njegovih nadležnosti. Ovo je još jedan potez kojim žele da ponize Trampa i njegovu politiku, kako bi pokazali da ga ne uzimaju za ozbiljno.

Upitan da li bi ovo moglo da postane i zvanična politika SAD, Rožin odgovara da je siguran da će biti još ovakvih ograničavajućih mjera, imajući u vidu da su nakon izbora za Kongres demokrate ojačale.

"Teško da će ovo postati dio sistema, jer demokrate tvrde da ne žele da mijenjaju Ustav SAD, već samo da liše ’zlog‘ predsjednika nekih njegovih nadležnosti. Zadatak demokrata je da prinude Trampa da se dogovori sa njima o parametrima kako spoljne, tako i unutrašnje politike", zaključuje on.