Egoističan pristup zapadnih zemalja u svjetskoj politici ne doprinosi rješavanju brojnih problema i vodi ka pojavljivanju novih linija podjele, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Šef ruske diplomatije primijetio je da brojne zapadne zemlje, na čelu sa SAD „u iluzornoj nadi da će zadržati dominaciju koja prolazi“ teže da zamjene opšte priznate norme međunarodnog prava, uključujući Ustav UN, ozloglašenim „poretkom zasnovanom na pravilima“.
- Očigledno je da takav egoistična pristup ne doprinosi održavanju međusobnog povjerenja u ime rješavanja brojnih problema današnjice – od međunarodnog terorizma i transnacionalnog kriminala do klimatskih promjena i nestašice svježe vode. Naprotiv, to vodi ka pojavi novih linija podjele, reideologizacije i militarizacije međunarodnog života, opasnih recidiva 'blokovskog razmišljanja' - konstatovao je Lavrov.
Kako je istakao, proces formiranja pravednijeg, demokratičnijeg i stabilnijeg multipolarnog svjetskog poretka postao je nepovratan.
- Novi svjetski centri jačaju svoje položaje, prije svega u Azijsko-pacifičkom regionu, Africi i Latinskoj Americi. Te države koje se dinamično razvijaju ne kopiraju zapadni ultra liberalni model, nego vode nezavisnu politiku s osloncem na suverenitet i kulturnu i civilizacijsku originalnost. Na osnovu toga postižu impresivne uspjehe u najrazličitijim oblastima - rekao je Lavrov.
Rusija će, dodao je, nastaviti da vodi samostalnu, nezavisnu spoljnu politiku pod bilo kojim okolnostima.
- Istovremeno ostajemo jedan od ključnih garanta međunarodno-pravne arhitekture zasnovane na UN, formirane nakon Drugog svjetskog rata - skrenuo je pažnju ministar.
Lavrov je dodao da su brojne konstruktivne inicijative Rusije, uključujući ideju ruskog lidera Vladimira Putina o sazivanju samita pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, usmjerene na poboljšanje situacije u svijetu.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je pozvao da se održi sastanak lidera država-stalnih članica SB UN (Rusija, SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija). Prema njegovim riječima, neophodan je razgovor o problemima očuvanja svijeta, jačanja globalne i regionalne bezbjednosti, kontroli strateškog naoružanja, zajedničkim naporima u borbi protiv terorizma i drugim izazovima. Sve države su izrazile spremnost da dođu na sastanak.
