Stručnjaci za spoljnu politiku, uključujući neke iz Trampove administracije, uzmenireni su da bi na tom susretu, predviđenom za 16. jul u Helsinkiju Tramp mogao da Putinu načini ustupke, za koje, zauzvrat, neće dobiti mnogo.

“New Yotk Times” podsjeća da je Tramp samo u proteklih nekoliko nedjelja zatražio da se Rusija ponovo pridruži “Grupi 7” industrijskih država, da se iz njegove izjave da na Krimu svi govore ruski moglo zaključiti da pruža legitimitet aneksiji tog poluostrva, kao i da nastavlja da osporava tvrdnje da se Moskva miješala u američke izbore 2016.

Tramp vjeruje, piše list, da sagovornika može pridobiti vrstom lične diplomatije. koja "zaobilazi" na papiru napisane podsjetnike, već se umjesto toga zasniva na kombinaciji laskanja, nagovaranja i improvizacije.

“Tramp smatra da dobar sastanak predstavlja pozitivan diplomatski uspjeh. To je pogrešno, dobar sastanak je samo sredstvo do cilja”, kaže Majkl Mekfaul, bivši američki ambašador u Moskvi.

On smatra da će Putin biti izuzetan na sastancima “jedan na jedan”, pošto je dobro obaviješten o američkoj spoljnoj politici i riješen da to znanje upotrebi.

Tramp nije prvi američki predsjednik koji je u prvi plan istakao izgradnju odnosa sa ruskim liderima.

Prije njega to je radio Bil Klinton sa Borisom Jeljcinom, Džordž Buš je pokušavao sa Putinom, a Barak Obama sa Dmitrijem Medvedevim.

Ali, samo je Tramp od toga napravio čitavu svoju agendu, napominje “New York Times”.

“Newsweek” piše da Putin, “grub i šarmantan, hvalisav i laskav, okretan i odlučan”, ima daleko više iskustva i vještine da sa samita u Helsinkiju ode kao jači.

“On je majstor za detalje… i veoma dobar u procjenjivanju sagovornika”, kaže bivši pomoćnik državnog sekratara Danijel Frid.

Stručnjaci kažu da Putin već ima jasnu ideju o tome šta želi da dobije od Trampa i SAD, navodi list.

“Putin želi da se vrati u uzak krug glavnih svjetskih lidera, on želi da sa Trampom i Si Đinpingom bude trojka, koja, ne samo da ima nuklearno oružje, već vodi svijet”, kaže Arijel Koen, iz Atlantskog savjeta i dodaje:

“On želi ukidanje sankcija, on želi priznanje Krima kao dijela Rusije, on želi rješenje za Ukrajinu, i želi da Tramp pristane da Bašar al Asad ostane na vlasti u Siriji”.

Sa njim se slaže Alina Poljakova, analitičar Brukingsove institucije, koja kaže da, na prvom sastanku, Putin vjerovatno neće biti direktan, već će nastojati da Trampu izloži ruski pogled na svijet, kako bi ga uvijerio da je Rusija savjeznik, a ne protivnik SAD.

“Newsweek”, međutim, konstatuje da moć Kongesa da oblikuje američku spoljnu politiku i organiči Trampa znači takođe i da su ograničene ruske opcije sa predsjednikom SAD, bez obzira kako dobar pregovarač Putin bio.