Borbe se već danima vode na ukrajinskom terenu. Isto toliko traje rat istoka i zapada, ali u medijima. Mnoge vijesti koje kruže, posebno Amerikom i Evropom, su medijska propaganda u kojoj je jedna strana prikazana zlikovcima, a svaka druga borcima za ljudska prava.
"Medijska propaganda koja dolazi je zastrašujuća, ovo sa čime se trenutno susrećemo nije viđeno ranije. Dešava se jedna paradoksalna stvar, da u ovoj, može se reći novoj verziji blokovske podjele jer poslije ovog Evropa svakako ne može biti ista. Imamo takvu histeriju na Zapadu koja je viđena samo u vrijeme Sovjetskog saveza kada su zabranjivane knjige, kada su ljudi brisani sa fotografija", kaže Vojislav Savić, politikolog.
"Mi smo od početka imali jedan strašan medijski rat i više je Zapad i NATO napadao Rusiju teškim riječima, nego nečim drugim. Naravno da do sada nisu i ja sam siguran da ni neće da se usude ući u direktan sukob. Ali, šta je isporuka naoružanja jednoj od strana, osim takođe jednog miješanja u unutrašnju stvar i sukob? ", ističe Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci.
Amerika i Evropa nisu direktni učesnici sukoba, ali jednu stranu su, kroz slanje oružja Ukrajini do uvođenja sankcija Rusima, jasno podržali. Baš zbog toga će, smatraju stručnjaci, velike ekonomske promjene osjetiti čitav svijet. Posljedice ne mogu zaobići ni Rusiju.
"Biće tu mnogo materijalnih sankcija, banke već ne rade, a sasvim je sigurno da će biti i drugih posljedica. Npr. jedan od osnovnih problema Rusije, počev od raspada Sovjetskog saveza pa do danas je bio tehnološkira razvoj. Dakle, transfer tehnologija teško će ići", kaže Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Čak i da ostane na ovome godine će trebati da se Ukrajina oporavi. Do sada je više od milion stanovnika napustilo zemlju. U najkraćoj analizi, ovo je rat Rusije i SAD-a, ali do posljednjeg Ukrajinca.
