Partija meksičkog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora i njeni saveznici uspjeli su, prema preliminarnim rezultatima izbora održanih u nedjelju, da zadrže većinu u Donjem domu Kongresa. Rezultati, međutim, pokazuju da će vladajuća stranka "Morena" morati da se osloni na saveznike u Radničkoj i Zelenoj partiji, ali se očekuje da će zajedno zauzeti između 265 i 292 mjesta u komori od 500 mjesta.
Sama "Morena", kako se očekuje, imaće između 190 i 203 mjesta, što je značajno manje u odnosu na brojku 256 koju je imala dosad, što znači da je ova stranka izgubila apsolutnu većinu, piše BBC.
Čak iako ime Lopeza Obradora nije stajalo na glasačkim listićima, ovi izbori su mnogi posmatrali kao svojevrstan referendum o njegovoj administraciji i mogućnosti da nastavi ono što on naziva "Četvrta transformacija" Meksika, piše AP.
Kritičari meksičkog predsjednika vidjeli su ove izbore kao šansu da zaustave da Lopez Obrador prigrabi još moći, dok on tvrdi da opozicijom dominiraju konzervativci koji se protive njegovoj kampanji protiv "korupcije i bespotrebnog trošenja".
Nakon što su biračka mjesta zatvorena, predsjednik Nacionalnog izbornog instituta Lorenco Kordova proglasio je izbore uspješnim, navodeći da samo 30 od više od 130.000 biračkih mjesta u zemlji nije bilo otvoreno zbog "različitih okolnostima". Polovina od tih mjesta, koja nisu bila otvorema, su u južnoj državi Oahaka gdje je ukraden glasački materijal ili uništen.
Kampanju obilježilo nasilje
Veći dio kampanje obilježilo je nasilje koje prethodilo glasanju. Zaključno sa dašanjim danom, ubijeno je tri desetine kandidata, uglavnom na lokalnim funkcijama, a u petak je radnik vladine izborne agencije ubijen iz vatrenog oružja u državi Tlačkala, blizu Meksiko Sitija.
Stručnjaci su naveli da su kriminalne bande nastojale da utiču na izbore, dok su vladini zvaničnici naveli da ubistva nemaju isključivo vezu sa izborima.
Izborni zvaničnici tvrde da su upravo ovi izbori bili najposmatraniji u istoriji, sa preko 19.000 registrovanih posmatrača.
Lopez Obrador je povisio minimalne zarade i ojačao programe državne pomoći kao što su doplate starijim osobama, studentima i obuke za mlade. Takođe je stvorio kvazi-vojnu nacionalnu gardu i dao vojsci ogromnu ulogu u projektima za izgradnju rafinerija i aerodroma.
Međutim, on nije prešao na tradicionalnu liniju ljevičara. Održao je prijateljske, ponekad tenzične, odnose sa SAD i zadržao je na desetine hiljada migranata iz Centralne Amerike van granica SAD.
Kritičari ga često opisuju kao netolerantnog na kritiku i nostalgičnim za verzijom Meksika iz šezdesetih, kada su državne naftne kompanije dominirale mnogim sektorima ekonomije. Socijalno konzervativan i hriščanin "u najširem smislu", kako navodi AP, razbijesnio je feministkinje svojom politikom, ali je zadovoljio mnoge Meksikance živeći strogo.
Izbori predstavljaju prvi masovni javni događaj od početka pandemije koronavirusa. U toj zemlji je zabilježeno više od 2,4 miliona ljudi, a umrlo je više od 220.000 ljudi.
