Grad potiče iz doba vladavine Amenhotepa Trećeg, a nastavio je da ga koristi kralj Tutankamon.

"Mnoge strane misije radile su u ovom području tražeći pogrebni hram Tutankamona, jer su u blizini otkriveni hramovi Horemheba i Aja", rekao je Havas, dodajući da te misije nisu uspjele da nađu grad.

Opisujući otkriće kao "najveći grad osnovan u starom Egiptu", Havas je objasnio da je "izgubljeni zlatni grad" ustoličio jedan od najvećih egipatskih vladara Amenhotep Treći - deveti kralj 18. dinastije koji je Egiptom vladao od 1391. do 1353. godine prije nove ere.

U to vrijeme grad je bio najveća administrativna i industrijska naseobina na zapadnoj obali Nila. Arheolozi su otkopali neke od gradskih ulica, kuće, kao i zidove visine tri metra.

Na otkriću lokaliteta rade od septembra 2020. godine. Do sada su otkopali dobro očuvan dio grada sa kućama u kojima su sačuvani predmeti iz svakodnevnog života.

"Otkriće izgubljenog grada je drugo po važnosti arheološko otkriće još od pronalaska Tutankamonove grobnice", istakla je Betsi Brajan, profesorka egiptologije na Univerzitetu "Džons Hopkins".

Dodala je i da će otkriće pomoći da se rasvijetli jedna od najvećih istorijskih misterija - zašto su Ehnaton (Amenhotepov sin) i Nefertiti odlučili da se presele u Amarnu, lokalitet koji je predstavljao novu prijestonicu osnovanu 1346. godine prije nove ere.

Ehnaton je potpuno raskinuo s tradicijom svog oca i skoro čitavim egipatskih politeističkim panteonom, obožavajući samo jednog boga - Atona, jednog od aspekata boga sunca Ra. Svoje prvobitno ime Amenhotep Četvrti, promijenio je u Ehnaton, što znači posvećen Atonu. 

Na novom lokalitetu pronađeni su temelji i ostaci tri palate kralja Amenhotepa Trećeg, kao i dobro očuvani administrativni i industrijski centar.

Pronađeno je prstenje, nakit, skarabeji, šarene glinene posude i cigle sa žigom kralja Amenhotepa, što je nesumnjivo datiralo grad. U južnom dijelu grada otkopana je pekara i brojne peći.