Njemački kancelar Olaf Šolc demantovao je pisanje Špigla da je odbio da "skoči" avionom do Bijele kuće i uživo razgovara sa Džoom Bajdenom o ukrajinskoj krizi.
Berlinski list je prenio da je Bajden želio da izgladi situaciju i utiče na Berlin koji oklijeva da se uključi u prijetnje Rusiji sankcijama u slučaju napada na Ukrajinu.
I Bijela kuća i kancelarov portparol demantovali su pisanje lista ali bi, ocjenjuje britanski Telegraf, to moglo da naruši jedinstvo Zapada po pitanju Rusije i Ukrajine, naročito poslije relativno neuspješnog samita ruskog i američkog šefa diplomatije u Ženevi.
Dok Rusija tvrdi da ne planira invaziju na Ukrajinu ali zahtjeva bezbjednosne garancije da se NATO neće širiti dalje na istok, NATO, SAD, Velika Britanija i evropske zemlje odbacuju takve zahtjeve i prijete oštrim ekonomskim sankcijama Putinu u slučaju invazije.
Problem je što unutar NATO postoje podjele oko toga koliko daleko treba ići u slučaju takvog napada.
Nemačka je odbila zahtjeve Ukrajine da joj pruži vojnu pomoć i odupire se pritiscima iz SAD, Velike Britanije i Ukrajine da u slučaju invazije razmotri raskid ugovora sa Rusijom o gasovodu Sjeverni tok 2.
Ukrajina je takođe prošlog mjeseca optužila Njemačku da blokira isporuku oružja preko NATO.
U međuvremenu, Šolc je odbio predloge da se u paket sankcija uključi i suspendovanje Rusije iz međunarodnog platnog sistema Svift, podsjeća Raša tudej.
Kako prenosi Jutarnji list pisanje Telegrafa, Šolc, koji je pod pritiskom koalicionog partnera Socijaldemokratske stranke koja gaji tradicionalne simpatije prema Rusiji, navodno rekao Bijeloj kući da ima druge obveze kada je dobio poziv za razgovore o krizi.
Zbog toga je u četvrtak Bijela kuća poslala državnog sekretara Entonija Blinkena u Berlin kako bi "objasnio" kancelaru da mora da podrži oštre sankcije Zapada Rusiji, prenio je Špigl.
Prije Blinkena u Berlin je došao i direktor CIA Vilijam Berns i donio Šolcu obavještajne podatke o gomilanju ruskih snaga duž granice sa Ukrajinu.
I francuskog predsjednika Emanuela Makrona optužili su su da "sabotira" napore u rješavanju krize. Okidač za to bilo je obraćanje Makrona Evropskom parlamentu, čiji je Francuska predsjedavajući, i komentar da bi EU trebalo da pokrene bezbjednosni dijalog sa Rusijom.
List Mond u petak je citirao izvore iz francuske vlade koji tvrde da su Pariz i Berlin zbunjeni "paničnim" izveštajima o raspoređivanju ruskih snaga koji stižu iz Vašingtona i Londona.
"Vidimo isti broj kamiona, tenkova, vojnika. Vidimo ista kretanja, ali iz svega toga ne možemo da zaključimo da je invazija neizbježna", rekao je neimenovani izvor Mondu, upitavši imaju li možda Britanci i Amerikanci obavještajne podatke zbog kojih dolaze do takvog zaključka.
Izvor je istakao da je Francuska "spremna da pomogne, ali ne zna šta Amerikanci žele da urade u vojnom smislu", ako dođe do rata.
Sam američki predsjednik Džo Bajden otkrio je da unutar NATO postoje podele oko odgovora na "manji upad" Rusije u Ukrajinu, što je šokiralo Kijev.
