U intervjuu za list Dijena u utorak, Pabriks je rekao da je mogućnost zatvaranja granica "pitanje za razmatranje“, ali da to treba učiniti samo kao zajedničku mjeru sve tri baltičke države.

"Ne vidim mogućnost da neka od baltičkih država to uradi sama. Ali za sve generalno, to je definitivno pitanje za razmatranje“, rekao je ministar Pabriks.

Pabriks je ponovio izjavu ministra spoljnih poslova susjedne Litvanije - zemlje koja se graniči samo sa enklavom Kalinjingrad i koja, za razliku od Letonije i Estonije, nema zajedničku granicu sa glavnom teritorijom Rusije.

Litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelijus Landsbergis naglasio je u ponedjeljak da odluka o zatvaranju granica nije odluka koju bi bilo koja baltička zemlja mogla da donese sama. Stoga je, tvrdi on, potrebno "evropsko ili regionalno rješenje“.

Međutim, očigledno ne postoji konsenzus po tom pitanju unutar letonske vlade. Ministarka unutrašnjih poslova Marija Golubeva izrazila je u ponedjeljak sumnju da će Letonija moći da ispuni zahtjev Kijeva da zatvori granice sa Rusijom i Bjelorusijom. Mnogi ljudi, uključujući Letonce, beže iz Ukrajine preko Rusije i Bjelorusije, stoga zatvaranje granica sada "ne bi bilo baš realno“, rekla je ona.

"Ne mogu da zamislim kako to možemo da uradimo i da u isto vrijeme pomognemo ovim ljudima“, dodala je ministarka unutrašnjih poslova.

Od početka sukoba sa Ukrajinom, Letonija, Litvanija i Estonija su stalno pozivale svoje partnere da pojačaju sankcije Moskvi i preduzmu sopstvene mjere u tom pogledu.

Litvanija je bila prva zemlja EU koja je objavila da je "potpuno odbacila” ruski gas i prva koja je protjerala ruskog ambasadora. I Litvanija i Letonija saopštile su u ponedeljak da planiraju da smanje svoje diplomatske odnose sa Moskvom.

Ruski zvaničnici su upozoravali baltičke zemlje da "oslobađaju antirusku psihozu“ i prijetili im posljedicama.