Jedna je to od mjera u okviru šire reforme useljeničke politike s ciljem povećanja ukupne radne snage.

Nacrt zakona, koji će biti predstavljen Bundestagu u narednim mjesecima, omogućiće podnošenje zahtjeva za državljanstvo nakon pet godina boravka u zemlji, umjesto sadašnjih osam.

Oni koji iskažu želju za brzom integracijom, na primjer ako nauče njemački jezik, moći će predati prijavu već nakon tri godine, piše "tportal".

Takođe bi se ukinula zabrana dvojnog državljanstva za doseljenike iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, što znači da se imigranti više ne bi morali odreći državljanstva matične zemlje.

Trenutno samo osobe s pasošima zemalja EU ili one čiji je jedan roditelj iz Njemačke imaju pravo na državljanstvo.

Njemačka vlada je krajem prošle godine predstavila svoju verziju “zelene karte”, a ona olakšava kvalifikovanim radnicima ulazak u zemlju čak i ako nemaju prethodnu ponudu nekog njemačkog poslodavca.

Ali moraju ispunjavati barem tri od četiri kriterijuma. To su posjedovanje fakultetske diplome ili stručne kvalifikacije, radno iskustvo od najmanje tri godine, znanje jezika ili prethodno boravište u Njemačkoj te da su mlađi od 35 godina.

Najavljena reforma je najopsežnija revizija njemačkih pravila o dobijanju državljanstva od 2000. godine, kada su djeca imigranata u Njemačkoj prvi put automatski stekla uslove za državljanstvo.

Koaliciona vlada provodi niz socijalno progresivnih politika u nastojanju da privuče 400.000 kvalifikovanih stranih radnika svake godine kako bi se uspostavila ravnoteža između starenja stanovništva i nedostatka radne snage.

Njemačka je dostigla rekordan broja stanovnika – 84,3 miliona u 2022. – podstaknut snažnim povećanjem neto imigracije, čemu su doprinijele i ukrajinske izbjeglice.

Uprkos tome, privreda se bori s nedostatkom radne snage jer populacija stari. Istraživanje provedeno u januaru pokazalo je da više od polovine njemačkih kompanija muku muči s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalifikovanih radnika.

Istovremeno Njemačka zaostaje po stopama naturalizacije u odnosu na ostale evropske zemlje. U 2020. odobreno je 1,3 državljanstva na 100 stranih rezidenata dok je prosjek EU 1,6.

Stranim radnicima to otežava uključivanje na tržište rada.

Procjenjuje se da 10 miliona ljudi – oko 12 odsto od 80 miliona stanovnika zemlje – trenutno živi u zemlji bez njemačkog pasoša, što znači da nemaju pravo glasa niti mogućnost zapošljavanja u određenim državnim službama.

Novi zakon trebao bi se naći u Bundestagu u nadolazećim mjesecima s ciljem da bude izglasan do ljeta 2023. godine.