Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen govorila je krajem oktobra prošle godine o "ogromnom ćupu zlata" u vidu rezervi ruske centralne banke zamrznutih u zemljama G7, Evropske unije i Australiji, za koje je predložila da se otmu Moskvi i iskoriste za rekonstrukciju Ukrajine.
Međutim, pitanje je zna li iko gdje se te rezerve tačno nalaze, navodi "Zidojče cajtung".
Njemački list podsjeća da je ubrzo nakon obraćanja šefice EK grupa od 45 evroposlanika u pismu zatražila da se tačno navede koja su sredstva ruske centralne banke zamrznuta u kojim zemljama članicama i u kojim se bankama nalaze.
Odgovor koji su dobili, piše "Zidojče cajtung", može se svesti na: "Nemamo pojma".
Prošlo je više od pet mjeseci otkako je Fon der Lajenova govorila o ruskom "ćupu zlata", a evroposlanici nisu mnogo bliži odgovoru, izuzev prethodnim procjenama da se oko dvije trećine od otprilike 300 milijardi evra zamrznutih rezervi nalazi u EU.
"Ako je 300 milijardi evra zaista zamrznuto, onda bi trebalo da se može tačno reći o kakvoj imovini je riječ i gdje se ona nalazi", rekao je bivši ministar spoljnih poslova Estonije i jedan od potpisnika pisma Urmas Pet za njemački list.
"Zidojče cajtung" podsjeća da je do sada samo Francuska izašla u javnost sa preciznom cifrom od 22 milijarde evra u zamrznutim sredstvima ruske centralne banke, i ukazuje da priroda sankcija predstavlja dio problema za neke članice EU.
Citirajući objašnjenje Njemačke savezne banke, list navodi da se ruska centralna banka ne nalazi na spisku sankcija, te da njena sredstva nisu zamrznuta, već da je na snazi "samo" zabrana transakcija.
Za razliku od slučaja kada bi ruske rezerve istinski bile "zamrznute", zabrana transakcija ne obavezuje članice EU da izveste nadležne organe gdje se sredstva tačno nalaze.
Sa druge strane, mnoge članice ne žele da se upuste u tekuću raspravu o konfiskovanju ruskih sredstava, za šta je EU osnovala posebnu radnu grupu u februaru, bilo zbog postojećih veza sa Moskvom, bilo zbog straha da će im Moskva dodatno ograničiti pristup ruskim energentima, navodi "Zidojče cajtung".
Iako se stručnjaci slažu da EU nema pravno pokriće za zaplenu ruske imovine, Kanada je već učinila napore u ovom pravcu, kada je krajem decembra najavljeno da će Otava zaplijeniti kompaniju sankcionisanog ruskog oligarha Romana Abramoviča u vrijednosti od 26 milijardi dolara.
Međutim, sve i da ovaj trend uzme maha u EU i ostalim zapadnim zemljama, i dalje se ne može predvidjeti kako bi sudovi reagovali u slučaju da Moskva, odnosno ruski oligarsi na zapljenu sredstava odgovore krivičnim tužbama.