U Turskoj su jutros otvorena birališta na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, za koje se ocjenjuje da će biti najneizvjesniji od osnivanja savremene Turske prije 100 godina.
Birači će odlučiti ne samo ko će voditi Tursku, zemlju članicu NATO saveza od 85 miliona stanovnika, već i kako se njome upravlja, kuda ide njena ekonomija zahvaćena dubokom krizom, kao i kakva će biti njena spoljna politika koja je doživjela nepredvidive obrte.
Istraživanja javnog mnjenja daju blagu prednost Kemalu Kiličdarogluu, glavnom protivniku predsjednika Tajipa Erdogana. Kiličdaroglu je na čelu saveza šest opozicionih partija.
Ukoliko nijedan predsjednički kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, biće održan drugi krug izbora 28. maja.
Izbori se održavaju tri mjeseca nakon što je u zemljotresu na jugoistoku Turske poginulo više od 50.000 ljudi.
Glasači biraju i novi sastav parlamenta, a rezultati će vjerovatno biti tijesni između Narodnog saveza, koji se sastoji od Erdoganove konzervativne AK partije i nacionalističke MHP i drugih, i Kiličdarogluovog Nacionalnog saveza, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu partiju, koji je osnovao utemeljivač savremene Turske Mustafa Kemal Ataturk.
Biračka mjesta su otvorena u 8.00 časova i zatvaraju se u 17.00 po lokalnom vremenu. Prema turskom izbornom zakonu, objavljivanje bilo kakvih rezultata je zabranjeno do 21.00 čas.
Kurdski birači, koji čine 15 do 20 odsto biračkog tijela, igraće ključnu ulogu, pri čemu je malo vjerovatno da će Nacionalna alijansa sama postići parlamentarnu većinu.
