Glavni lovac na istaknute sovjetske disidente, načelnik Pete uprave KGB koja se bavila ideološkim protivnicima u vrijeme SSSR-a, general armije Filip Bopkov preminuo je u 94. godini.
Bopkov je lično odlučio o progonu Aleksandra Solženjicina, Josifa Brodskog, Mstislava Rostropoviča i Galjine Višnjevske. Priznao je kasnije odgovornost i izrazio žaljenje što je osamdesetih godina prošlog vijeka nobelovac i akademik Andrej Saharov praćen, i prognan u Gorki, sadašnji Nižnji Novgorod.
Bez obzira na to što je za rad u KGB dobio desetine visokih odlikovanja, među kojima čak tri Ordena Lenjina, čim je krenuo divlji kapitalizam u Rusiji, general Bopkov je brzo prešao na stranu oligarha. Od 1992. do 2000. godine je rukovodio analitičkim odjeljenjem grupe "Most", čiji je vlasnik bio oligarh Vladimir Gusinski.
"Nisam imao kud. Nije bilo drugog posla. Savjetovao sam Gusinskog," pričao je.
Kad je Gusinski morao da emigrira, Bopkov je 2001. prešao u Institut socijalno-političkih istraživanja Ruske akademije nauka. Bio je i savjetnik generalnog direktora RIA Novosti. Od 2008. godine bio je generalni inspektor Uprave inspektora Ministarstva odbrane RF. Kao ekspert je podržao ideju smanjenja mreže spoljne obavještajne službe na Bliskom istoku, Jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.
Za 45 godina rada u KGB Bopkov je dogurao do šefa Uprave za borbu protiv "ideoloških diverzija" i na toj funkciji proveo 14 godina, do 1983. Zatim je bio zamjenik predsjednika KGB SSSR-a i na kraju prvi zamjenik predsjednika KGB od 1985. do 1991. On je 30. novembra 1987. dobio zvanje generala armije.
