Potencijalni lijek, nazvan CF33-hNIS (ili Vaksinija), je u stvari ono što se zove onkolitički virus, genetski modifikovani virus dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, a poštedi zdrave.

U slučaju CF33-hNIS, modifikovani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i umnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulišući imuni sistem da napadne obližnje ćelije raka.

Prethodna istraživanja na životinjama pokazala su da lijek može da iskoristi imuni sistem na ovaj način da lovi i uništi ćelije raka, ali do sada nije rađeno testiranje na ljudima.

Centar za borbu protiv raka i istraživački centar „Grad nade“ ("Citi of Hope") u Los Anđelesu i biotehnološka kompanija „Imugena“ sa sedištem u Australiji – sada najavljuju da je prvo kliničko ispitivanje na ljudima u toku.

„Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulisati imuni sistem da reaguje i ubija ćelije raka, kao i da stimuliše imuni sistem da bolje reaguje na druge imunoterapije“, kaže onkolog i glavni istraživač, Daneng Li.

„Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal da poboljša ishod bolesti kod naših pacijenata“, dodaje Li.

Otključavanje tog potencijala će prvo zavisiti od toga da li je CF33-hNIS bezbjedan za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja fokusirati na bezbjednost i podnošljivost lijeka.

Očekuje se da će kliničko istraživanje obuhvatiti ukupno 100 učesnika, od kojih će svaki biti odrasli pacijent sa metastatskim ili uznapredovalim tumorima koji su prethodno prošli najmanje dvije terapije standardnog liječenja.

Kada budu uključeni u ispitivanje, ove osobe će dobiti niske doze eksperimentalnog tretmana putem direktne injekcije ili intravenozno.

Ukoliko prvi rezultati budu pozitivni i ustanovi se da je CF33-hNIS bezbjedan za ljude i dobro se podnosi, dodatni testovi će istražiti kako se lek uparuje sa pembrolizumabom, postojećim tretmanom koji se već koristi u imunoterapiji raka.

Verzija virusa koja se sada klinički testira proizvodi humani natrijum-jodidni simporter (hNIS), protein koji omogućava istraživačima da snime i prate replikaciju virusa, kao i da omogućava dodatni uticaj na ćelije raka dodavanjem radioaktivnog joda.

Međutim, prije nego što se utvrdi efikasnost, istraživači će prvo tražiti da vide koliko dobro pacijenti podnose lijek, bilježeći učestalost i ozbiljnost bilo kakvih neželjenih posledica, a takođe provjeravaju i koliko dobro učesnici podnose povećavanje doza.

Sekundarne posledice – uključujući procjenu o tome koliko efikasno CF33-hNIS smanjuje tumor – biće analizirane kasnije, ali s obzirom da se očekuje da će ispitivanje trajati dvije godine na više kliničkih lokacija, vjerovatno će proći neko vreme prije nego što saznamo kompletne rezultate.

Ipak, neophodno je obuzdati očekivanja, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne garantuju nužno slične uspješne rezultate u narednim istraživanjima na ljudima.

Ako se pokaže da je lijek bezbjedan i da se dobro podnosi, medicina bi možda bila na pragu otkrivanja novog moćnog sredstva za borbu protiv tumora, napominje Suzan Varner, onkolog koja je rukovodila timom koji je proučavao efekte CF33 na tumore kod miševa.

„Naš onkolitički virus trenira imuni sistem tako što cilja određenu ćeliju raka. Što znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša da ponovo izraste, imuni sistem će biti spreman i čekati da je isključi“, ističe Varnerova.

Još niko sa sigurnošću ne zna da li će CF33-hNIS učiniti ista čuda kod ljudi, ali ako uspe, biće to tek druga onkolitička virusna terapija odobrena u Sjedinjenim Državama, osim modifikovane verzije virusa herpes simpleks, koji se koristi u imunoterapiji melanoma.