Rusija je nastavila da širi svoje vojne baze u arktičkom regionu prema novoj seriji satelitskih snimaka do kojih je došao CNN.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je rekao za CNN u ekskluzivnom intervjuu u petak da je sada "značajno jačanje ruske vojske na krajnjem sjeveru", uz nedavne tenzije koje su dovele do toga da alijansa "udvostruči svoje prisustvo" kao odgovor.
Ovi zaključci dolaze kada je visoki zapadni obavještajni zvaničnik rekao za CNN da je Rusija povukla čak tri četvrtine svojih kopnenih snaga iz regiona krajnjeg sjevera u blizini Arktika, šaljući ih da podrže njenu posrnulu invaziju na susjednu Ukrajinu.
Satelitske slike, koje je CNN dobio od kompanije Maxar Technologies, i koje možete pogledati ovdje, pokazuju niz ruskih radarskih baza i pista koje su bile unapređene tokom prošle godine. Slike ne pokazuju dramatičan razvoj, već kontinuirani napredak u utvrđivanju i širenju područja, za koje analitičari kažu da je od vitalnog značaja za odbrambenu strategiju Rusije, u vrijeme velikog pritiska na resurse Moskve.
Prema Maxaru, slike pokazuju nastavak rada na radarskim stanicama na lokaciji Olenegorsk, na poluostrvu Kola na sjeverozapadu Rusije i u Vorkuti, sjeverno od arktičkog kruga. Takođe se čini da pokazuju rad na dovršenju jednog od pet radarskih sistema Rezonans-N u Ostrovnoj, lokaciji koja se nalazi pored Barencovog mora, u blizini Norveške i Finske na zapadu Rusije. Ruski zvaničnici tvrde da Rezonans-N može da otkrije stelt avione i objekte.
Tri nova radara otporna na vremenske uslove koja se koriste za zaštitu radarskih antena, završena su ove godine na lokaciji protivvazdušne odbrane Tiksija, na krajnjem sjeveroistoku, prema Maxarovim slikama i analizama. Takođe postoje poboljšanja piste i parkinga u vazdušnoj bazi Nagurskoje - najsjevernijem vojnom objektu Rusije - i poboljšanja piste u vazduhoplovnoj bazi "Temp", na ostrvu Kotelni, na sjeveroistoku zemlje.
Rusija je godinama jačala svoju odbranu na krajnjem sjeveru, obnavljajući niz starih sovjetskih baza modernim dizajnom i opremom.
Njen arktički region je dugo bio ključan za naftni i gasni sektor, ali i za nuklearnu odbranu, sa značajnim dijelom svog sofisticiranog nuklearnog naoružanja i podmorničkih objekata u toj oblasti.
"To odvraćanje je uvijek bilo spremno", rekao je visoki zvaničnik zapadnih obavještajnih službi.
"Nikada se ne svodi na malu spremnost, stalno je visok status", rekao je zvaničnik.
Na početku rata sa Ukrajinom u februaru, neke podmornice su premještene da signaliziraju "stvarnu sposobnost", dodao je zvaničnik, ali su se ubrzo vratile u standardnu visoku pripravnost.
"Najkraći put od Rusije do Sjeverne Amerike je preko arktičkog Severnog pola. Dakle, strateški značaj ovih područja se nije promenio zbog rata u Ukrajini", obrazložio je šef NATO-a Stoltenberg.
"Vidimo kako Rusija ponovo otvara stare sovjetske baze, vojne lokacije", rekao je on, napominjući da takođe "testira novo oružje na Arktiku i krajnjem sjeveru".
Rat u Ukrajini doveo je do velikog prilagođavanja snage ruskih trupa u regionu, rekao je visoki zapadni obavještajni zvaničnik.
"Oni su tamo negde između 20 i 25 odsto svojih prvobitnih kopnenih snaga. Ali onda je pomorska komponenta potpuno netaknuta ratom", primijetili su.
Poslije napada ranije ovog mjeseca na dva ključna aerodroma duboko u Rusiji, u Rjazanju i Saratovu, ruski vojni avioni i bombarderi su rasuti širom zemlje i sjevera Arktika, dodao je zvaničnik. Moskva je za napade okrivila Ukrajinu, dok Kijev nije dao komentar o eksplozijama u ruskim bazama.
Arktik je takođe od vitalnog značaja za Rusiju jer njen led koji se topi ubrzano otvara nove brodske rute od jugoistoka Azije do Evrope, koristeći mnogo kraći put duž ruske obale.
Sjeverni morski put mogao bi da skrati za oko dvije nedjelje trenutno vrijeme putovanja preko Sueckog kanala. Ruska državna televizija slavila je lansiranje nekoliko ledolomaca na atomski pogon, dizajniranih da pojačaju ruski uticaj i moć u regionu. Kritičari kažu da Moskva nastoji da izvrši ogromnu kontrolu nad rutom koja bi trebalo da bude podjednako dostupna svim nacijama.
Govoreći putem video veze na lansiranju novog ledolomca na nuklearni pogon u Sankt Peterburgu prošlog mjeseca (22. novembra), ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će razvoj "najvažnijeg" Sjevernog pomorskog puta "omogućiti Rusiji da u potpunosti otkrije svoj izvozni potencijal i da uspostavi efikasne logističke rute, uključujući i jugoistočnu Aziju".
Istovremeno, rat u Ukrajini je pojačao prisustvo NATO-a u regionu. Kada se Finska i Švedska pridruže bloku, kao što se očekuje, sedam od osam arktičkih država biće članice NATO-a.
Alijansa je takođe pojačala svoj vojni uticaj u regionu. Norveška je u avgustu objavila prve slike američkih bombardera B52 koji lete iznad njene teritorije u pratnji norveških aviona F35 i 2 švedska JAS Gripen.
Povećana signalizacija od strane NATO-a uključivala je nedavni test novog sistema naoružanja, Rapid Dragon Palletized Munition Deployment.
NATO je takođe postao sve zabrinutiji zbog potencijalne sabotaže norveške naftne i gasne infrastrukture. Sada je ruska energija podvrgnuta sankcijama, norveški prirodni gas čini više od 20 odsto snabdijevanja Evrope, prema nekim analizama.
"Od sabotaže u Baltičkom moru udvostručili smo naše prisustvo, sa brodovima, sa podmornicama, sa pomorskim patrolnim avionima u Baltičkom i Severnom moru, dijelom da nadgledamo, da imamo bolju svijest o situaciji, ali i da pošaljemo poruku odvraćanja i spremnosti da se zaštiti ova kritična infrastruktura", rekao je Stoltenberg.
Šef NATO-a je mislio na eksplozije na gasovodu Severni tok u septembru, koje su izazvane aktom sabotaže, prema švedskim tužiocima, nakon što su otkriveni dokazi o eksplozivu na lokacijama.
Visoki obavještajni zvaničnik je, međutim, rekao da je nedavna norveška revizija bezbednosti njene infrastrukture zaključila da nije bilo većih pokušaja napada i da je "naftna infrastruktura sada dobro obezbjeđena".
