U Rusiji se vodi debata o daljoj sudbini izloženeg tijela vođe boljševičke revolucije Vladimira Iljiča Lenjina i njegovog mauzoleja, a prijedlozi su različiti - od toga da se na tom mjestu otvori tržni centar do zahtjeva da se Lenjin ne dira.
Prema rezultatima različitih anketa, 40 do 80 odsto ruskih građana nije zadovoljno činjenicom što je leš nekadašnjeg komunističkog lidera i dalje izložen na Crvenom trgu.
Mnogi predlažu da se Lenjin sahrani pored Kremlja, gdje počivaju i mnogi drugi sovjetski funkcioneri i generali, uključujući Josifa Visarionoviča Staljina, koji je jedno vrijeme bio Lenjinov "susjed" u mauzoleju.
Prije perestrojke, uoči raspada SSSR-a, niko nije bio dovoljno hrabar da javno preispituje komunističku prošlost i pokrene pitanje Lenjinove sahrane.
Godine 1989. na Kongresu narodnih poslanika SSSR-a, poslanik Jurij Karjakin predložio je da se "tijelo preda zemlji" i podsjetio prisutne da je Lenjinova lična želja bila da bude sahranjen pored majčinog groba.
Nakon Karjakinovog govora, u zemlji je prvi put počela otvorena diskusija. Navodilo se da je čuvanje mumije u direktnoj suprotnosti sa hrišćanstvom i pravoslavljem.
Prije nekoliko godina, kandidat na predsjedničkim izborima Ksenija Sopčak rekla je da je Lenjinova sahrana jedna od tačaka u njenom programu, te predložila da se održi referendum kako bi ruski građani mogli da odluče šta će sa Lenjinovim tijelom.
Ekscentrični lider ruskih liberala Vladimir Žirinovski predložio je da Lenjinova mumija bude prodata, pretpostavljajući da bi je neke komunističke zemlje rado kupile, navodi "Ruska riječ".
Blaženopočivši patrijarh moskovski i sve Rusije Aleksej Drugi predložio je da se izabere mjesto izvan Crvenog trga i da se tamo podigne nekropola za sve sovjetske revolucionare i vođe, pa da se njihovi ostaci prebace na to mjesto.
Poslanik u ruskoj Dumi Vitalij Milonov predložio je da se mauzolej uništi "jer smeta ljudima na godišnjem božićnom sajmu koji se održava ispred njega".
Predsjednik Savjeta Federacije Valentina Matvijenko smatra da ovo pitanje treba biti pokrenuto kada ruski narod bude na to spreman, a ne sada. Ona predlaže da se napravi muzej sa Lenjinovim grobom, nalik na Dom invalida u Parizu.
Vladimir Putin je više puta iznio mišljenje da Lenjina "ne treba dirati". Ruski predsjednik je svojevremeno procijenio da su boljševici stavili atomsku bombu pod Rusiju.
Putin objašnjava da je za komuniste Lenjin svetinja sa značajem koje relikvije svetaca imaju za hrišćane. On zato predlaže da se ide u budućnost i da se zemlja razvija u sadašnjosti, umjesto da se diskutuje o Lenjinovom tijelu.
Lenjinov mauzolej je pod zaštitom Uneska, pa nikakve značajne izmjene nisu moguće na ovoj građevini, koja se smatra vrijednim spomenikom sovjetske arhitekture.
U međuvremeu, u SAD je prikupljeno više od 50 miliona dolara za otkup tijela Lenjina, rekao je ranije "Sputnjiku" američki umjetnik Dejvid Datuna.
On je pokrenuo inicijativu za izgradnju kopije Lenjinovog mauzoleja u Vašingtonu i izrazio želju da otkupi telo Lenjina po početnoj cijeni od milion dolara, s tim da je bio spreman da u tu svrhu prikupi još više sredstava.
Umjetnik je saopštio da je za 24 časa dobio desetine prijedloga za investiranje u projekat vrijedan 50 miliona dolara.
