Predsjednik njemačkog udruženja poslodavaca Ingo Kramer, rekao je u intervjuu za Augsburg nachrichetn da "integracija napreduje bolje nego što je očekivao."
Od milion ljudi koji su od 2015. godine došli u Njemačku, više od 400 hiljada njih je u međuvremenu našlo radno mjesto ili je na dopunskom ili praktičnom obrazovanju za neko radno mjesto, istakao je Kramer, dodajući kako je pozitivno iznenađen tim rezultatima.
"Migranti su postali važan dio njemačkog društva", ističe Kramer i dodaje da su se mladi migranti vrlo brzo snašli na tržištu rada.
Pronalazak radnog mjesta ključan je za integraciju u njemačko društvo, jer podrazumjeva i savladavanje njemačkog jezika, kao i uspostavljanje socijalnih kontakta izvan svog migrantskog socijalnog kruga.
Pozitivne podatke donosi i Savezna agencija za rad, koja navodi da je više od 30 hiljada mladih izbjeglica na doškolovavanju za neko zanimanje i da su njihova očekivanja o integraciji migranata premašena.
Kada je riječ o tome da li veći broj izbjeglica utiče na porast kriminala u Njemačkoj tada nastaje problem.
Najveće šanse za pridruživanje kriminalnom miljeu imaju mladi muškarci koji su u Njemačku došli bez ostalih članova porodice, koji ne uspjevaju da se snađu u novom okruženju ili ne uspjevaju da nađu posao.
Da podsjetimo, Njemačka kancelarka, Angela Merkel, 2015. godine donijela je odluku da se u Njemačku prime brojne izbjeglice koje su prethodno bile zarobljene u Mađarskoj.
Ta odluka Merkelove otvorila je vrata mnogim izjbeglicama iz Sirije, Avganistana, Iraka i brojnih drugih zemalja koji su bježali od rata, siromaštva i raznih drugih progona.
Njemačka je za pola godine primila oko milion izbeglica i migranata, što je izazvalo razne reakcije u njemačkom društvu.
Na antimigrantskoj platformi je dotad marginalna nova stranka Alternativa za Njemačku (AFD) postala parlamentana.
Na proljeće sljedeće godine zatvorena je ta balkanska ruta, odlukom austrijskog ministra spoljnih poslova Sebastijana Kurca.
Uprkos zaustavljanju dolaska izbjeglica i pooštravanju njemačkih zakona koji regulišu azil, raslo je antimigrantsko raspoloženje u njemačkom društvu pa je policija zabiljeležila povećanje napada na izbjeglice i izbjegličke domove.
Terorističke napade, poput onog na božićnom sajmu u Berlinu, koristila je desnica za širenje ksenofobije i upoređivala je izbjeglice i migrante sa džihadistima.
