"Ustanovili smo da je u cijelome svijetu imunološka reakcija na kombinaciju vakcina doista dobra..., zapravo je viša od praga postavljenog kod dviju doza vakcine Oksford-Astrazeneke", rekao je Rojtersu Metju Snejp, profesor na Oksfordu koji stoji iza istraživanja pod nazivom Com-COV2.

Rezultati koji idu u prilog fleksibilnoj primjeni vakcina daju nadu siromašnim državama koje će možda biti primorane kombinovati vakcine različitih farmaceutskih kompanija u prvoj i drugoj dozi, ponestane li im zaliha, dodaje.

"Mislim da će podaci iz ove studije biti posebno zanimljivi zemljama s niskim i srednjim dohotkom u kojima se stanovnici još uvijek vakcinišu prvim dvjema dozama. Želimo reći da se ne morate čvrsto držati pravila o primanju vakcina istog proizvođača kada dobivate drugu dozu... i da je u redu primiti različite vrste vakcina, naročito ako to ubrzava program vakcinisanja", rekao je Snejp.

Primite li nakon Astrazenekine vakcine dozu Moderne ili Novavaksa, u organizmu će se potaknuti proizvodnja većeg broja antitijela i bolji odgovor T-stanica u usporedbi s vakcinisanjem dvjema dozama AstraZenece, pojasnili su naučnici sa Univerziteta Oksford.

Studijom provedenom na 1070 dobrovoljaca ustanovljeno je i to da se vakcinisanje Fajzer-Biontekovom vakcinom, nakon koje je uslijedilo vakcinisanje Moderninom pokazalo boljim u odnosu na dvije uobičajene doze Fajzer-Bionteka.

Vakcinisanje Fajzer-Biontekovom pa Novavaksovom vakcinom potaknulo je proizvodnju većeg broja antitijela u usporedbi s vakcinisanjem dvjema dozama vakcina Astrazeneke, tvrde naučnici.

Rezultati studije Univerziteta u Oksfordu, koji su objavljeni u medicinskom časopisu Lanset, ne izazivaju zabrinutost kada je u pitanju bezbjednost.