I dok se pregovori u kuloarima zahuktavaju iz nedjelje u nedjelju, živopisni i kontroverzni milijarder Silvio Berluskoni provodi žustru kampanju šarmiranja ne prezajući ni od toga da se hvali onim čime bi se drugi stidjeli - svojim razvratnim "bunga bunga" zabavama.

Bivši premijer (85) dugo već želi da karijeru "kruniš" titulom predsjednika ali većina posmatrača smatra da neće moći da prikupi dovoljno glasova.

Opšte je poznato da je ishod tajnog glasanja za sedmogodišnju dužnost predsjednika Italijanske Republike teško predvidjeti, piše Hina.

Iako je riječ o uglavnom ceremonijalnoj dužnosti, predsjednik Italije ima znatna ovlašćenja u vrijeme političkih kriza - od raspuštanja parlamenta do izbora novog premijera i odbijanja mandata krhkim koalicijama.

Italiji je sada, više nego ikada, potrebna stabilna osoba budući da se različite stranke u Dragijevoj koalicionoj vladi gdje su već primjetne trzavice oko izbora dogodine, a eventualni haos mogao bi da ugrozi priliv sredstava iz evropskog fonda za oporavak.

List Korijere dela Sera upozorio je da bi glasanje moglo da bude poput zemljotresa za vladu jer se Italija opet bori sa novim talasom koronavirusa koji ugrožava oporavak od recesije koju je izazvalo zaključavanje zemlje 2020.

U ponedjeljak počinje glasanje nešto više od 1000 senatora, poslanika i predstavnika regija, a kandidati moraju da osiguraju dvije trećine glasova u prva tri kruga ili nakon toga apsolutnu većinu.

Zbog mjera fizičke distance, svaki krug trajaće jedan dan, a zvaničnik kandidata nema.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke, Mario Dragi (74), nagovijestio je da je zainteresovan ali će, ako uđe u rimsku palatu Kvirnale, nekadašnje sjedište pape, morati da u vrlo osjetljivom trenutku napusti vladu.

Dragi, koga je u februaru 2021. za dužnost premijera odabrao sadašnji predsjednik Serđo Matarela, uspio je da okupi vladu u kojoj su zastupljene gotovo sve italijanske stranke i pokrenuo je postpandemijski rast privrede.

Nadzirao je i sprovođenje ključnih reformi potrebnih za korišćenje evropskog novca za oporavak od pandemije, a upravo je Italija najveći korisnik tih sredstava od gotovo 200 milijardi evra.

Uprkos ovim poduhvatima, većina stručnjaka misli da bi Dragiju (a i Italiji) više odgovarala predsjednička uloga jer je, u slučaju da ekstremna desnica pobijedi na parlamentarnim izborima, on već osigurao političku stabilnost i dobre odnose sa Briselom.

Uz to, zbog trenutne političke situacije nije izvjesno da će Dragi uspjeti da nastavi sa reformama kao premijer, a tu dužnost mogao bi da izgubi na izborima 2023.

Postoji mogućnost za dogovor da najstariji ministar u vladi, 71-godišnji Renato Bruneta preuzme dužnost premera, a čelnici vodećih italijanskih stranaka preuzmu čelna mjesta ministarstava do izbora iduće godine.

Ako Dragi ostane premijer, postoje mnogi drugi kandidati za mjesto šefa države, uključujuči i povjerenika Evropske komisije i bivšeg premijera Paola Gentilonija, biveg premijera Đulijana Amata i bivše ministarke pravosuđa Marte Kartabije koja bi mogla da postane prva predsjednica Italije.