Desilo se ono čega su se mnogi pribojavali: u više eksplozija na aerodromu u Kabulu, broj žrtava terorističkog napada kod aerodroma u Kabulu popeo se na najmanje 170, a većina ubijenih su Avganistanci. Ubijeno je i 13 američkih vojnika, od čega je deset pripadalo marincima.

Odgovornost za napad u međuvremenu je preuzeo avganistanski ogranak terorističke organizacije Islamska država, IS-K, (K se odnosi na Khorasan, odnosno Horasan, istorijsku regiju u centralnoj Aziji koja takođe uključuje i Avganistan).

"Oni koji su izveli ove napade neka zapamte: nećemo zaboraviti, nećemo oprostiti. Platićete nam", izjavio je predsjednik SAD Džozef Bajden. On je potvrdio da obavještajne službe procjenjuju da je za eksplozije u Kabulu odgovorna IS-K i najavio napade na njih. Bajden je poručio i da će SAD nastaviti evakuaciju i završiti svoju misiju, a ukoliko bude bilo potrebe, odobriće i raspoređivanje dodatnih snaga u Avganistanu.

Još prije napada bivši i aktivni zvaničnici SAD za Njujork tajms najavljivali su da bi napad na aerodrom bio strateški udar IS, kako na SAD, tako i na talibane, čije rukovodstvo pokušava da pokaže da je u stanju da kontroliše zemlju.

Kada je predsjednik Bajden u utorak saopštio da, i pored nagovora saveznika, SAD žele da 31. avgusta obustave operaciju evakuacije s aerodroma u Kabulu, kao razlog nije naveo talibane, već IS.

"Svaki novi dan proveden tamo je dan kada znamo da IS-K želi da gađa aerodrom i napadne, kako Amerikance, tako i naše saveznike i nedužne civile", rekao je Bajden ranije i dodao da je teroristička milicija "dokazani neprijatelj" militantno-islamističkih talibana.

Borbe među džihadistima

I zaista, te dvije grupe već dugo se krvavo obračunavaju. I u četvrtak su novinske agencije prenijele, pozivajući se na vojne krugove, da su talibani na svojim kontrolnim punktovima u blizini aerodroma presreli i ubili više napadača IS. Sa druge strane, kako je navedeno, više talibanskih stražara poginulo je u bombaškom napadu.

Ideološki jaz razdvaja te dvije grupe. IS slijedi salafistički pravac islama, a talibani konzervativno učenje Deobandi škole. IS-K teži kalifatu koji se proteže od južne do centralne Azije, a talibani su, barem za sada, zadovoljni emiratom u Avganistanu.

A pošto za IS-K talibansko tumačenje šerijata nije dovoljno strogo, talibani su za njih "otpadnici", pogotovo zato što su sa SAD potpisali mirovni sporazum. Time su "izneverili ciljeve džihada", što je razbjesnilo teroriste IS. Simptomatično je i to da su islamistima, nakon što su prije dvije nedjelje talibani ušli u Kabul, čestitale razne džihadističke grupe, ali ne i IS. Umjesto toga, ona je najavila da se borba nastavlja.

Prema izvještaju UN od 15. jula, Islamskoj državi u Avganistanu, odnosno IS-K, priključilo se od 500 do 1.500 boraca. Ta grupa je ojačala svoje položaje u Kabulu i okolini, gdje i izvodi najveći broj napada. Ona se nada i da će u svoje redove regrutovati pripadnike talibana koji se protive sporazumu sa SAD.

Osim toga, IS računa s tim da će joj se priključiti i borci iz Sirije, Iraka i drugih konfliktnih zona. Prema jednom drugom izvještaju UN, s početka juna, u Avganistanu se nalazi između 8.000 i 10.000 stranih boraca.

Dug trag krvavih napada

IS-K je iza sebe već ostavio krvav trag terorističkih napada. Samo u prva četiri mjeseca ove godine Misija UN za podršku Avganistanu (UNAMA) prebrojala je 77 napada iza kojih stoji IS - tri puta više nego u istom periodu prošle godine. Početkom maja, u napadu na školu koju pohađaju pretežno šiitske djevojčice, za koji SAD optužuju IS, 85 ljudi je poginulo i skoro 300 povrijeđeno.

Mjesec dana kasnije, u sjevernoj provinciji Baglan, IS borci napali su službenike međunarodne nevladine organizacije HALO trust, koji su radili na uklanjanju mina. Pritom je desetoro ljudi ubijeno. Izvršni direktor te organizacije za BBC je rekao da su lokalni talibani podržavali rad deminera i da su otjerali napadače. To takođe govori o neprijateljstvu između dvije grupe.

Najkasnije 2017. godine, IS-K je svoje oružje okrenuo protiv talibana. Borci IS tada su protjerali talibane s planinske "tvrđave" Tora-Bora. U duboko ukopanom kompleksu tunela nekada se od napada Amerikanaca skrivao šef Al Kaide, Osama Bin Laden.

IS-K su prvobitno formirali pakistanski islamisti iz grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP). Zbog progona u Pakistanu, pobjegli su preko granice u Avganistan i u oktobru 2014. godine zakleli se na vjernost Islamskoj državi koju je vodio - u međuvremenu ubijeni - Al Bagdadi. U proljeće 2015. godine IS je zvanično prihvatila teroriste i najavila širenje ka centralnoj Aziji, pod imenom IS-K.

U to vrijeme je IS u Iraku i Siriji bila na vrhuncu moći, i mogla je i vojno i finansijski da pomogne svom ogranku u Avganistanu. Ta podrška u međuvremenu je veoma splasnula, ali, prema procjenama stručnjaka UN, rukovodstvo IS u Siriji i Iraku koje se trenutno pritajilo, i dalje je u kontaktu sa IS-K.