To je izjavio danas zvaničnik agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Jozef Šmiduber.

"Skoro da je groteskna situacija koju trenutno vidimo u Ukrajini sa skoro 25 miliona tona žita koje bi moglo da se izveze, ali koje ne može da napusti zemlju samo zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka", rekao je Šmiduber, zamjenik direktora FAO u sektoru za tržišta i trgovinu na brifingu za novinare u Ženevi, prenosi Rojters.

Svjetske cijene hrane u aprilu konačno blago opale

Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su se spustile u aprilu sa rekordnog nivoa prethodnog mjeseca, vođene skromnim padom cena biljnih ulja i žitarica, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Indeks globalnih cijena hrane, koji izračunava FAO, iznosio je u aprilu u prosjeku 158,5 poena, što je pad od 0,8 odsto u odnosu na najviši nivo zabilježen u martu, navodi se u izvještaju objavljenom na veb sajtu ove agencije UN sa sjedištem u Rimu.

FAO je revidirao naviše martovski indeks cijena hrane na 159,7 poena sa prvobitno objavljenih 159,3 boda.

Ipak, globalne cijene hrane u korpi pet prehrambenih proizvoda čije mjesečne promjene prati FAO, i dalje su za 29,8 odsto više nego u aprilu 2021.

Cijene biljnih ulja su u aprilu pojeftinile na svjetskim tržištima za 5,7 odsto, čime je neutralisana skoro trećina njihovog rasta registrovanog u martu, jer je ograničenje tražnje gurnulo cijene palminog, suncokretovog i sojinog ulja naniže.

Neizvjesnost u pogledu raspoloživog izvoza iz Indonezije, vodećeg svetskog izvoznika palminog ulja, bila je ograničavajući faktor za jači pad globalnih cijena ove sitovine.

"Mali pad cijena je dobrodošlo olakšanje, posebno za zemlje sa niskim prihodima koje se bore s manjkom hrane, ali su cene i dalje blizu nedavnih najviših nivoa, što odražava uporno napregnutu tržišnu situaciju s ponudom i potražnjom i predstavlja izazov za globalnu prehrambenu sigurnost za najugroženije", naveo je glavni ekonomista u FAO Maksimo Torero Kulen.

Globalne cijene žitarica su prošlog mjeseca skliznule za 0,7 procentnih poena, čemu je najviše doprinio pad svjetskih cijena kukuruza od 3,0 odsto.

Međunarodne kotacije pšenice su, pod snažnim uticajem kontinuirane blokade luka u Ukrajini i zabrinutosti oko stanja usjeva u Sjedinjenim Državama, porasle za 0,2 odsto, a njihov jači porast ublažen je većim isporukama iz Indije i izvozom iz Ruske Federacije nego što se očekivalo.

Pirinač je na globalnom tržištu u aprilu bio za 2,3 odsto skuplji u odnosu na mart, zbog snažne potražnje iz Kine i sa Bliskog istoka.

Cijena šećera je takođe zabilježila rast za 3,3 odsto, podstaknuta poskupljenjem etanola i zabrinutošću zbog kašnjenja početka žetve 2022. u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.

Svjetske cijena mesa su ojačale u aprilu za 2,2 procenta na mjesečnom nivou, dostižući nov rekord, pošto su porasle kotacije živinskog i goveđeg mesa. Na cijene živinskog mesa uticao je prekidi izvoza iz Ukrajine i širenje epidemije ptičjeg gripa na severnoj hemisferi. Nasuprot tome, ovčije meso je neznatno pojeftinilo.

Što se tiče mliječnih proizvoda, njihove cijene su u prosjeku porasle za 0,9 procenata, zbog konstantno nedovoljne globalne ponude, pošto je proizvodnja mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji nastavila da se kreće ispod uobičajenih sezonskih nivoa. Najviše su skočile svjetske cijene putera, pod uticajem rasta tražnje povezanog sa aktulenom nestašicom suncokretovog ulja i margarina.

U posebnom izvještaju o procjenama ponude i potražnje žitarica, FAO je neznatno smanjio projekciju svjetske proizvodnje pšenice u 2022. godini na 782 miliona tona, sa 784 miliona tona koliko je predviđao prošlog mjeseca.

Prognoza je snižena zbog procjenjenog smanjenja žetvenih površina u Ukrajini od 20 posto i očekivanog pada proizvodnje u Maroku zbog suše u toj sjevernoafričkoj državi.