Kazne u Švajcarskoj za djela torture počinjene tokom zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina su prekratke, saopštio je Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture. Tretman prema tražiocima azila i diskriminatorno ponašanje policajaca bili su drugi problemi koje su nezavisni stručnjaci iznijeli u srijedu tokom revizije Švajcarske, javlaj swissinfo.ch.
Prema švajcarskom pravosudnom sistemu, kazna za mučenje kao zločin protiv čovječnosti je "samo" pet godina, a tri godine za mučenje počinjeno kao ratni zločin, izjavio je u srijedu koizvjestilac Komiteta UN protiv mučenja Tod Buhvald.
"Ove kazne izgledaju prilično niske za zločine ovolikih razmjera", rekao je američki stručnjak. "Kakav signal šaljemo?"
Švajcarska delegacija, koju je predvodio Bernardo Štadelman, zamjenik direktora Savezne kancelarije za pravosuđe, nije odmah odgovorila na ovo pitanje.
Ali Buhvald je pozdravio kao "veoma dobru vijest" parlamentarnu inicijativu koja priznaje krivično djelo mučenja u švajcarskom krivičnom zakonu. Nekoliko komiteta i država članica UN je godinama pozivalo na ovu zakonsku promjenu. Švajcarska vlada je ranije odbacivala zahtjev, tvrdeći da su postojeći zakoni dovoljni.
Štadelman je ponovio želju Saveznog veća Švajcarske za "nultom tolerancijom" za akte torture.
Komitet UN protiv torture sprovodi reviziju Švajcarske, Novog Zelanda, Rumunije i Španije od 10. do 28. jula. Ove četiri zemlje su među 173 potpisnice Konvencije protiv torture i drugih okrutnih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Od njih se zahtijeva da se podvrgnu redovnim pregledima od strane komiteta deset nezavisnih međunarodnih eksperata o tome kako sprovode sporazum.
Buhvald je u srijedu takođe pozdravio pokretanje nove švajcarske institucije za ljudska prava, koja je godinama stvarana. Ali on je primijetio da se godišnja sredstva od milion švajcarskih franaka (1,1 milion dolara) čine nedovoljna. Kantoni tu instituciju podržavaju i infrastrukturom, a ona može privući dodatna sredstva pružanjem usluga, odgovorio je zvaničnik švajcarske vlade.
Postupanje prema tražiocima azila
Buhvald se takođe fokusirao na tretman tražilaca azila i otkrivanje slučajeva zlostavljanja u švajcarskim saveznim centrima za azil.
Izjasnio se za sistemski istražni mehanizam za žalbe na seksualno nasilje.
On je takođe izrazio zabrinutost zbog nedostatka razdvajanja između maloljetnika i odraslih i između žena i muškaraca u centrima za azil. Buhvaldova kineska koleginica Huaven Liu takođe je bila zabrinuta zbog kontinuiranog pritvora djece od 15 do 18 godina u azilantskim centrima.
Ostala pokrenuta pitanja uključivala su diskriminatorno ili rasističko ponašanje policajaca i upotrebu specijalnih letova za deportaciju od strane Švajcarske.
Uprkos ovim kritičnim tačkama, dvojica koizvjestilaca istakli su međunarodnu posvećenost Švajcarske. "U svojoj spoljnoj politici, ona je lider protiv torture", rekao je Buhvald. Liu je rekla da je Švajcarska "među zemljama koje najbolje sarađuju" sa komitetom UN.
Uoči revizije u srijedu, više od 100 nevladinih organizacija objavilo je izvještaj o situaciji u Švajcarskoj i njenom poštovanju sporazuma. Oni su žalili izvještaje o zlostavljanju u saveznim centrima za azil, nazivajući ih "djelima mučenja" i deportaciju odbijenih tražilaca azila u nesigurne zemlje. Nevladine organizacije su takođe osudile nedostatak zdravstvenih usluga u pritvoru, posebno u centrima za azil.
Revizija Švajcarske se nastavlja u četvrtak.
