Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da ruski državljani koji žive u inostranstvu treba da budu stavljeni pod strogi nadzor obavještajnih službi u svojim zemljama domaćinima.
On je, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), ocijenio da, kao i u slučaju brojnih svjetskih sukoba u prošlosti, kada je rat u toku, mjere bezbjednosti koje se odnose na ruske državljane treba da budu strože nego u normalnim vremenima.
"Dakle, sve Ruse koji žive u zapadnim zemljama treba pratiti mnogo više nego u prošlosti, jer su građani države koja vodi agresivni rat. Mislim da može da mi bude žao ovih ljudi, ali u isto vrijeme, kada se osvrnemo unazad, kada je počeo Drugi svjetski rat, sve japansko stanovništvo koje je živjelo u Sjedinjenim Američkim Državama takođe je bilo pod strogim režimom nadgledanja", naveo je Pavel i dodao da je to "jednostavno cijena rata".
On je precizirao da nadgledanje znači "da budu pod lupom službi bezbjednosti".
"Politiko" podsjeća da je tokom Drugog svjetskog rata, oko 120.000 ljudi japanskog porijekla - od kojih su većina bili američki državljani, a polovina djeca - nasilno stavljeno u logore za interniranje nakon napada japanskih snaga na Perl Harbor u decembru 1941. Kampovi su bili okruženi bodljikavom žicom i čuvali su ih američki vojnici. Tadašnji predsjednik Ronald Regan se zvanično izvinio zbog ovih logora još 1988. godine.
Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je u februaru da je to "jedan od najsramnijih perioda u američkoj istoriji".
Prema statistici na koju se poziva "Politiko", u Evropi i Sjevernoj Americi je 2020, dakle prije početka sukoba u Ukrajini, živjelo oko 6,6 miliona Rusa.
Uključivanje vojne sile "po definiciji" bi značilo ulazak u rat sa Rusijom
Pavel je dodao da je pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji i NATO-u je vjerovatno jedina garancija kako da se obezbijedi stabilnost u tom regionu, a početak ukrajinske kontraofanzive u sukobu koji traje od februara prošle godine ocijenio je kao "umjeren".
"Vjerujem da pravu kontraofanzivu još nismo vidjeli. I ona će tek doći", naveo je Pavel.
U intervjuu je istakao nastavak podrške evropskog bloka i članica NATO-a Ukrajini.
Kada je riječ o eventualnom učešću vojnika iz država članica NATO-a, Pavel je naveo da bi bilo kakvo uključivanje vojne sile "po definiciji" značilo ulazak u rat sa Rusijom.
"Mislim da niko ne želi takav rat, jer (uprkos) svim slabostima ruske vojske i ruske države, oni bi vrlo vjerovatno u takvom scenariju vratili upotrebu nuklearnog oružja. Mnogo puta su na to ukazivali. I zato mislim da bi svaki razuman političar takvu opciju vjerovatno zanemario", rekao je Pavel.
Na pitanje kada će Ukrajina dobiti borbene avione F-16 ili neke druge, kaže da sada vidimo početak obuke, te da treba da prođe najmanje četiri, pet mjeseci prije nego što budu korišćeni na teritoriji Ukrajine.
Dodaje da su neke zemlje na početku bile manje voljne da podržavaju Ukrajinu u sukobu, ali da su sada spremnije da obezbijede opremu koju u početku nisu htjeli.
Ističe da transformacija ukrajinske vojske prema standardima NATO-a napreduje mnogo brže od početka sukoba u Ukrajini.
"Dakle, u ovom trenutku bih rekao da je ukrajinska vojska bez ikakve sumnje najiskusnija vojska u NATO-u, jer nijedna druga vojska nema iskustvo iz tako intenzivnih i velikih operacija", naveo je predsjednik Češke i dodao da je nedostatak to što je opremljena sa toliko različitih vrsta opreme.
Zelenski dobrodošao na Samit NATO-a
Pavel poručuje da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dobrodošao na samit NATO-a u Viljnusu i kaže da očekuje da će nivo sadašnje Komisije NATO-a za Ukrajinu biti podignut na nivo Savjeta, "što će takođe označiti mnogo bolji status Ukrajine na ovom forumu".
"Ali takođe bih pozdravio jasan stav o budućem članstvu Ukrajine kada se rat završi. Očigledno, proces pridruživanja ne može da počne kada je zemlja još u ratu. Ali čvrsto vjerujem da će svi lideri shvatiti da je uključenje Ukrajine - i u NATO i u EU - vjerovatno jedina garancija kako da se obezbijedi stabilnost u ovom regionu, kako da se ojačaju i NATO i EU i kako da se Rusija i njena agresivna politika zadrže na odstojanju", istakao je češki predsjednik za RSE.
Postoje, po njegovim saznanjima, nekoliko scenarija bezbjednosnih garancija za Ukrajinu dok ona ne pristupi Alijansi: jedan je tip garancija koje su pružene Finskoj od ideje o pristupanju do ratifikacije, a drugi tip su (nešto kao) bezbjednosne garancije za Izrael.
"Vjerovatno ćemo vidjeti nešto između", kaže Pavel.
Dodaje da vidi Ukrajinu kao buduću članicu EU, na obostranu korist i predlaže da se to poveže sa poslijeratnom rekonstrukcijom Ukrajine.
"Mogu čak i da zamislim da imam neku vrstu Maršalovog plana za Ukrajinu koji ne samo da bi omogućio brz razvoj Ukrajine, saniranje ratne štete, već bi poslužio i kao sredstvo za pristupanje EU.
O ulozi Kine
Što se tiče uloge Kine u obnovi Ukrajine, smatra da je, kao zemlju sa ogromnim mogućnostima, ne treba ostaviti po strani, ali dodaje da mu je žao što Kina nije preuzela aktivniju ulogu od samog početka u "obeshrabrivanju Rusije" i u "pružanju podsticaja obema strana da sjednu za sto".
Kina se, po njegovim riječima, ponaša u sopstvenom interesu, a ne u interesu principa i očuvanja prava datih Poveljom UN.
"Ali, oni koriste ovaj sukob s jedne strane, da bi dobili jaču poziciju na globalnom nivou, da bi tamo bili dominantniji – najavili su strateško partnerstvo između Rusije i Kine kako bi iskoristili jeftine ruske resurse, ali i da bi iz sukoba učili zarad svoje sopstvene koristi u budućnosti. Jer, sukob u Ukrajini je otvoreni udžbenik za Kinu", ističe Pavel i dodaje da mu nije drago da čuje da neki zapadni lideri razmišljaju o sastancima sa Putinom.
