Mrtvo more, spektakularno slano jezero između Izraela, okupirane Zapadne obale i Jordana, izgubilo je trećinu svoje površine od 1960. godine, a povlačenje vode za sobom ostavlja mjesečev pejzaž, zemlju bijelu od soli i izbušenu kraterima.
U zlatno doba u prekrasnom mjestu Ein Gedi posjetioci su 1960ih mogli da se kupaju u bazenima sa zagrijanom vodom, a zatim skoče u Mrtvo more. Danas je to prošlost jer depresije mogu odjednom da se formiraju i postignu dubinu veću od deset metara, a posljednjih dvadesetak godina su se umnožile na obalama mora.
Kako se voda povlači, za sobom ostavlja naslage podzemne soli. Kada pada kiša, slatka voda ulazi u tlo i rastapa so zbog čega se zemlja urušava i formira kratere.
Grad duhova
Nekada turističko naselje Ein Gedi danas je grad duhova, izobličen kraterima, napuštenih plantaža urmi i turističkih objekata.
Itai Gavrieli, naučnik sa Geološkog instituta u Izraelu, kaže da se hiljade rupa formira sa svake strane Mrtvog mora. Ti opasni krateri, koji su istovremeno "jedinstveni i čudesni", direktna su posljedica isušivanja jezera 1970ih zbog devijacije rijeke Jordan i sve veće eksploatacije minerala.
Danas Mrtvo more prima tek 10 posto vode u odnosu na ranije razdoblje jer Izrael i Jordan imaju povećane potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem.
Isušivanju Mrtvog mora doprinosi i globalno zagrijavanje - u julu ove godine u Sodomi, jugozapadno od Mrtvog mora, bilo je izmjereno 49,9 stepeni Celzijusovih.
Gidon Bromberg, izraelski direktor nevladine organizacije Ecopeace, objašnjava da su ti krateri "osveta prirode" čojeku za "nedopustivo djelovanje".
"Nećemo uspeti da vratimo Mrtvo more u pređašnje stanje, ali želimo da se nivo vode barem stabiliše", rekao je Bromberg.
Neizbježno propadanje
Njegova organizacija okuplja jordanske, palestinske i izraelske naučnike i zagovara povećanje desalinizacije Sredozemnog mora kako bi se rasteretilo Galilejsko jezero i rijeka Jordan koja se ulivau Mrtvo more bi u tom slučaju donosila više vode.
Ecopeace želi i da industrija podnese svoj dio odgovornosti plaćanjem većih poreza.
Jordansko ministarstvo za vodu smatra da rješenja treba tražiti na međunarodnom nivou i da svet treba više upoznati s problemom Mrtvog mora.
U junu je Jordan, jedna od država koja ima najveći manjak vode, odustala od gradnje kanala koji bi povezivao Crveno sa Mrtvim morem, a trebalo je da bude izgrađen u saradnji sa Izraelom i palestinskim vlastima.
Umjesto tog kanala, jordanske vlasti su odlučile da podignu fabriku za desalinizaciju kako bi povećale snabdijevanje pijaćom vodom.
Mrtvom moru nedostaje vode
Čak i da je kanal bio izgrađen, on ne bi mogao da spasi jezero, kaže Eran Halfi, hidrolog sa Naučnog instituta Arava.
"Mrtvom moru nedostaje milijarda metara prostornih vode na godinu, a kanal bi mogao dovesti 200 miliona kubnih metara", objašnjava Halfi.
Naučlnici smatraju da je povlačenje Mrtvog mora neizbježno narednih sto godina i da će krateri nastaviti da se šire.
Nakon toga jezero bi moglo da se vratiti u ravnotežu, jer kako se njegova površina bude smanjivala, voda će postajati slanija pa će se isparavanje usporiti.
A man, holding an umbrella and a book, floating on his back in the Dead Sea (ca. 1945) by Matson Photo Service for the American Colony (Jerusalem). Source: @librarycongress#readingissexy pic.twitter.com/ZUSsntqppo
— Ferran Burguillos (@burguillosmf) November 3, 2021
Takvu budućnost u kojoj će "more, danas amputirano, možda jednog dana povratiti ravnotežu", Alison Ron iz Ein Gedija odbacuje i krivi čovjeka jer se igrao s prirodom:
"Trebalo bi da nas bude sramota i što smo dopustili da se to dogodi".
