Zaštitne maske su napravljenje od plastičnih polimera, koji u prirodi šire takozvane mikro i nano plastične čestice, dijametra manjeg od pet milimetara. Mikroplastika, uključujući i onu koja nastaje razlaganjem zaštitinh maski, ostavlja u prirodi otrovne materije kao što su teški metali, navodi list.

Organizacije za zaštitu okoline upozoravaju da, budući ne postoje uputstva kako odlagati i rešiti se zaštitnih maski, raste opasnost od daljeg zagađenja okoline.

List podsjeća na ranija naučna istraživanja, koja su pokazala da 14 miliona tona mikroplatike završava na morskom dnu, zagađeni su najudaljeniji dijelovi planete kao što je Antartik i najveće morske dubine.

Mikroplastika iz mora često završava u telima morskih životinja, uključujući i one koje jedemo.

Drugo istraživanje potvrdilo je da jedući morsku hranu sedmično unesemo u naše tijelo pet mlilgrama mikroplastike, što je isto kao kada bismo jednom sedmično pojedli fino samlevenu kreditnu karticu.

U Italiji iskorištene zaštitne maske završavaju zajedno sa ostalim smećem, ali s obzirom na količinu, neke specijalizirane firme već rade na izradi posebnih kontejnera kako bi se, budući da su napravljene od plastike, i zaštitne maske reciklirale.