Sagovornici DW su uvjereni da talibani traže međunarodno priznanje, pa da neće ostaviti prostora ovim grupama.

Za američkog predsjednika Džoa Bajdena nema sumnje: Vašington je prije dvije decenije poslao vojnike u Avganistan kako bi garantovao sopstvenu bezbjednost, to jest spriječio da ta zemlja bude leglo terorizma. On je u govoru prošlog ponedjeljka ponovio da će Sjedinjene Države i dalje raditi na tome.

Ali, ne dijele svi njegovo uvjerenje da se protiv eventualnog novog terorizma iz Avganistana može boriti i ako niste na terenu. „Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001. godine, prim. red.) To znači, u žarište terorizma“, rekao je republikanski kongresmen Majkl Mekol.

Jedan general je izrazio zabrinutost da bi terorističke grupe poput Al Kaide i Islamske države mogle da obnove mreže u Avganistanu.

Avganistan opet utočište za džihadiste?

Danijel Bajman, stručnjak za terorizam na Bliskom istoku, piše da ima razloga za strah, ali da se štošta promijenilo u poslednjih dvadeset godina. Bajman u časopisu Foreign Affairs navodi nekoliko razloga zbog kojih je malo vjerovatno da se sve vraća na staro: Al Kaida je izgubila veliki dio snaga, Islamska država je u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Bajman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.

„Oni ne žele da budu država parija, već hoće međunarodno priznanje“, kaže i Kristijan Vagner, stručnjak za jugoistočnu Aziju u berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku.

U prvom mandatu talibana, krajem devedesetih, priznale su ih samo tri zemlje: Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Emirati. Talibani znaju da danas moraju da se ponašaju drukčije, ukoliko žele šire priznanje.

„To podrazumijeva i njihov odnos prema džihadističkim grupama“, kaže Vagner.

Ideja o Avganistanu u kojem relativno nesmetano žive međunarodni teroristi ne plaši samo Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara sa njima.

Vođstvo u Teheranu takođe se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar spoljnih poslova Džavad Šarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Avganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.

I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne zavise samo od dobre volje talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danijelu Bajmanu, američka vojska ima dobre izviđačke mogućnosti, pa i opciju da udari dronovima. „Američka vojska je pronašla način da vazduhoplovne vazdušne baze van Avganistana koristi za napade ili na drugi način deluje ukoliko bi bilo neophodno“, piše ovaj stručnjak.

Razlike u odnosu na klasične teroriste

Međutim, veze između talibana i Al Kaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fiton-Braun, šef misije Ujedinjenih nacija za nadzor terorističkih grupa. „Polazimo od toga da će vodstvo Al Kaide i dalje biti pod zaštitom talibana“, rekao je Fiton-Braun američkoj televiziji NBC.

Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa Islamskom državom. Prema izvještaju koji je Savjet bezbjednosti objavio u maju 2020, ova grupa je pretrpjela „značajne udarce“. „Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u“, navodi se.

Džihadističke grupe poput Al Kaide i IS slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredsređuju na proširenje vladavine u Avganistanu, druge dvije grupe djeluju na međunarodnom nivou. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.

„Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS“, kaže Christian Wagner. IS optužuje Aganistance da više vrednuju državu od islama.

„Obje grupe (Talibani i Al Kaida) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Avganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge“, kaže Vagner. Upravo bi to, kako očekuje ovaj stručnjak, moglo talibanima da oteža definisanje njihovog odnosa s Al Kaidom nakon što su došli na vlast.

Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnom, a ne na nacionalnom nivou. „Mnogo toga će zavisiti od odgovarajućih ličnih veza“, dodaje Vagner.